Mirza Ganić, premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona o zatečenom stanju u kantonu i planovima za unapređenje životnog standarda njegovih stanovnika
Koji ste cilj sebi zacrtali prilikom dolaska na ovu funkciju? Šta Vam je prioritet?
– Prioritet je očuvanje stabilnosti budžeta, unapređenje privrednog ambijenta i razvoj Zeničko-dobojskog kantona. Bez stabilnog budžeta nije moguće ostvarivati osnovne funkcije kantona, tako da će to biti primarni cilj. ZDK je napravio dobar iskorak u kreiranju privrednog ambijenta, a potvrda je liderska pozicija u izvozu te liderstvo u granama peradarstva i malinarstva u BiH. Međutim, trebamo uložiti napore da napravimo veći iskorak kako bismo dodatno ojačali ekonomiju. Bolji privredni ambijent treba donijeti smanjenje nameta našim privrednicima i omogućiti da povećaju plaće radnicima. To, s jedne strane, donosi veću kupovnu moć, a sa druge dobijamo bolje punjenje budžeta. Dakle, bez dobrog privrednog ambijenta i razvijene privrede nema ni stabilnog budžeta, a nije moguć ni iskorak u razvoju, prevashodno razvoju infrastrukture u koju moramo kontinuirano ulagati.
Kako biste ocijenili situaciju koju ste zatekli u ZDK?
-Za razliku od Vlade na čelu sa premijerom Miralemom Galijaševićem, koja je dobar dio mandata posvetila saniranju naslijeđenog budžetskog deficita, mi smo zatekli likvidan i stabilan budžet tako da nemamo problema sa izvršavanjem zakonskih obaveza. Također, planirana su i sredstva za razvoj tako da i tu imamo prostora za djelovanje. Međutim, naš najveći izazov jesu izvršne presude po tužbama budžetskih korisnika za kršenje kolektivnog ugovora, koje opasno prijete stabilnosti budžeta. Te obaveze se akumuliraju od 2004. godine i trenutno iznose 325 miliona KM, od čega je 155 miliona glavnica, a ostatak su kamate. Proteklih godina se nije značajnije radilo na saniranju tih dugovanja i to je najteže breme koje pritišće ovu vladu, a radnici u posljednje vrijeme traže pravdu i preko Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ozbiljno smo se posvetili rješavanju ovog problema, a u pripremi je akcioni plan koji će definisati rokove i način izvršenja ovih presuda.
Kako ste zadovoljni svojim ministrima i dosadašnjim radom svoje Vlade?
– Vlada dobro radi i funkcioniše bez većih poteškoća, iako u njoj sjede ministri iz četiri političke stranke. Imamo tri ministra koji su bili članovi vlade u prethodnom mandatu, tako da su nam njihova iskustva veoma korisna. Sve odluke smo do sada donosili jednoglasno, što pokazuje da Vlada djeluje jedinstveno i da je stabilna.
U prvih stotinu dana rada smo pokrenuli procese i poduzeli niz aktivnosti na svim poljima. Sva ministarstva u ovoj vladi izvršila su zakonsku obavezu i donijela programe utroška sredstava, gdje smo u pojedinim resorima uradili određene korekcije i poboljšanja. Tu prije svega mislim na izdvajanja za privredu, poljoprivredu, održavanje i izgradnju puteva, komunalnu infrastrukturu… Ove godine smo izdvojili 500.000 KM za čišćenje obala rijeke Bosne od Visokog do Doboj-juga i to su prva sredstva koja su opredijeljena za ovu namjenu nakon 15 godina.
Posebno sam ponosan na činjenicu da smo po prvi put dodijelili boračke stipendije svim studentima koji su se prijavili na konkurs Ministarstva za boračka pitanja, a čije su aplikacije bile formalno-pravno ispravne. Preko ovog ministarstva smo za stipendije izdvojili 2,4 miliona KM, što je 400.000 KM više nego prethodne godine. Stipendije je u odnosu na prošlu godinu dobilo dodatnih 400 studenata, a u odnosu na 2014. godinu broj stipendija je udvostručen što govori o kontinuitetu politike da se svake godine povećava izdvajanje za stipendije. Nastojat ćemo da to ponovimo i kod dodjele stipendija Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, jer želimo olakšati porodicama, a mlade podstaći da se obrazuju i svoju budućnost grade u BiH.
U svakom slučaju, smatram da je Vlada opravdala epitet vlade kontinuiteta te da je svojim radom u punom kapacitetu radila na svim segmentima koji su bitni za stvaranje ugodnog ambijenta za rad i život građana.
Veliku lavinu reakcija javnosti izazvalo je imenovanje ministra saobraćaja Arnela Isaka, jer je veoma mlad i prvo mu je radno iskustvo, a imao je i veoma zanimljive nastupe na društvenim mrežama, te je poznat kao ShishaKing. Kako se pokazao na djelu?
– Ministar Isak se jako dobro uklopio u tim, iako je vrlo mlad. Zaista ima ogromnu mladalačku energiju i želju za učenjem, što pokazuje svaki dan svojim radom. Vidljivi su rezultati u radu ministarstva na čijem je čelu, na što sam ponosan. Arnel Isak je urnek mladog čovjeka koji svojim radom dokazuje da može bolje i drugačije.
Imamo dobru saradnju i nadam se da će svakim danom biti sve bolja, jer zajedno uvijek tražimo rješenja kako nešto može da se uradi, a ne obrazloženja kako ne može!
Da li se i na koji način planirate suprotstaviti korupciji u ZDK?
– Korupcija je rak-rana našeg društva protiv koje se moramo boriti svim sredstvima. Potrebno je omogućiti maksimalnu transparentnost procesa koji se vode unutar javnog sektora, a da bismo to postigli neophodno je procese digitalizirati, kako bismo mogli kreirati javno dostupne registre i baze podataka. Učinili smo prve korake i tražimo odgovarajuća rješenja koja ćemo primijeniti u narednih nekoliko godina. Krajem maja, nepuna dva mjeseca od našeg imenovanja, usvojili smo Uredbu o zapošljavanju u javnom sektoru, čiji je najvažniji element da se bira prvorangirani kandidat. To je veoma bitna novina u odnosu na dosadašnju praksu, jer se do sada izbor vršio sa liste uspješnih kandidata što je stvaralo prostor za zloupotrebe i korupciju. Također, želimo osnažiti Tim za borbu i prevenciju korupcije koji je za dvije godine uradio dosta toga na pripremi pravnog okvira i sistemske borbe protiv ove pojave. Ostvarili smo dobru saradnju sa nevladinim organizacijama, a s jednom od najpoznatijih, Transparency International planiramo realizirati projekt borbe i prevencije korupcije u zdravstvu. U borbi protiv korupcije očekujem podršku svih institucija u ZDK, ali i građana kako bismo svi bili dio tima i jedinstveni stali u kraj onima koji uzimaju ono što im ne pripada te zajedno mijenjali vrijednosti sistema koji je teško narušen.
Koji su vam projekti značajni i čiju realizaciju jedva čekate?
– Očekujemo početak realizacije nekoliko veoma značajnih projekata, a tu ću posebno izdvojiti dva projekta u Kantonalnoj bolnici Zenica. Prvi je projekt energetske efikasnosti vrijedan 11 miliona eura, kojim će se značajno unaprijediti uvjeti rada i boravka, kao i kvalitet usluge KBZ-a. Vlada je osigurala sredstva, projekt je spreman i potrebno je još osigurati pravne pretpostavke kako bi realizacija mogla otpočeti. Drugi je projekt Interventne kardiologije vrijedan 7,5 mil. KM, koji je značajan iz više razloga. Prvi razlog je što će Zeničko-dobojski kanton napokon biti u mogućnosti da primjenjuje proceduru tzv. zlatnog sata, bez koje je svakodnevno životno ugroženo 6 do 10 pacijenata iz ovog kantona. Drugi također bitan aspekt je što je ovo prvi projekt javno-privatnog partnerstva u Bosni i Hercegovini za koji je potpisan ugovor sa partnerom, u našem slučaju sa renomiranom firmom iz Njemačke, tako da će nam ovaj projekt biti i dobro iskustvo za buduće projekte. Nažalost, s Gradom Zenica još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i trenutno trpe oba ova projekta, ali se nadamo da smo svi svjesni koristi koju građanima donosi realizacija ovih strateških projekata, tako da čvrsto vjerujemo da ćemo u što skorije vrijeme otkloniti sve administrativne barijere i početi s gradnjom. Konačno, na čekanju si i još dva važna projekta – gama nož i hemodijaliza, u čiji realizaciju KBZ namjerava krenuti nakon projekta Interventne kardiologije.
Također, važan za Zeničko-dobojski kanton, a posebno za građane Zenice je projekt regionalnog vodovoda Plava voda. Završili smo posao koji je započela Vlada na čelu sa premijerom Miralemom Galijaševićem i nedavno potpisali podugovore sa JP Plava voda d.o.o. Travnik. Početkom jula postao je operativan kredit EBRD-a, a ovih dana je otvoren tender za gradnju. U idealnim uslovima vodovod bi trebao biti u funkciji za četiri godine. ZDK i SBK zahvaljujući ovom projektu trebali bi u narednim godinama biti velika gradilišta.
U kojim je preduzećima najlošija situacija, gdje je najkritičnije po pitanju zaostalih dugovanja prema državi, radnicima?
– Prethodna Vlada je pored dugova i nagomilanih obaveza naslijedila i brojne probleme u javnim preduzećima, ali je za četiri godine dosta toga uspjela riješiti. Naprimjer, JP Šumsko-privredno društvo ZDK je nakon godina tavorenja u 2018. poslovalo s dobiti, šta više napravilo je najbolji polugodišnji poslovni rezultat otkad postoji. Takva je situacija i sa Kantonalnom bolnicom Zenica, koja je zahvaljujući poduzetim mjerama na dobrom putu da postane finansijski zdrava i stabilna zdravstvena ustanova. Dakle, većina javnih preduzeća i ustanova je konsolidovana i posluju bolje nego ranijih godina. U ovom mandatu ćemo ostati na istom kursu, a posebno ćemo se fokusirati na sektor zdravstva i naplatu potraživanja po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Samo tri rudnika u ZDK duguju nekoliko desetaka miliona KM, čijim bismo ulaganjem bitno unaprijedili i kvalitet usluge i položaj zaposlenih u sektoru zdravstva.
Kantonalna bolnica Zenica također, kao i neke druge kantonalne bolnice ima problema sa nedostatkom opreme, sa dugim listama čekanja za određene preglede, sa nedostatkom stručnih ljekara? Kako to rješavate?
– Ti problemi su mnogo manje izraženi nego ranijih godina. Kao što sam rekao, Vlada i menadžment KBZ-a su poduzeli korake kako bi se izmirile nagomilane obaveze i riješili dugogodišnji problemi. Kreditom od 16 miliona KM 2015. godine smo izmirili obaveze prema dobavljačima, posebno za lijekove i održavanje opreme, te krenuli u stabilizaciju. Zahvaljujući takvom pristupu, Kantonalna bolnica je posljednje dvije godine poslovala pozitivno. U 2018. godini smo povećali plaće ljekarima i osoblju, a kontinuirano vršimo i nabavku nove opreme. Nedavno smo donijeli odluku o kupovini nove opreme u vrijednosti više od milion maraka. Sa spomenutim projektom energetske efikasnosti, koji je najveći projekt od izgradnje KBZ-a, podići ćemo ljestvicu i kada je u pitanju obim i kvalitet usluge. Naime, projektom je predviđena izgradnja novog energetskog bloka, rekonstrukcija fasada, zamjena krovova, proširenje smještajnih kapaciteta i izgradnja operativnog bloka. Pored toga, naša namjera je da KBZ dobije status univerzitetske bolnice, kako bi mogla biti nastavna baza za Medicinski fakultet u Zenici, a dugoročni cilj je da postane i klinička bolnica.
Kada govorimo o sigurnosti u ZDK, jeste li tu zadovoljni, kakvi su pokazatelji?
– Sigurnosna situacija je na zadovoljavajućem nivou. Posebno dobre rezultate ostvarujemo u oblasti saobraćaja. Broj smrtno stradalih u 2018. godini je skoro prepolovljen u odnosu na 2016. godinu, a zahvaljujući prije svega jedinstvenoj akciji saobraćajne policije koja je dan i noć prisutna na magistralnoj cesti M17. Policija radi svoj posao i pokušava vratiti povjerenje građana koje je odraz generalnog nepovjerenja u državne institucije, a mi kao vlada nastojimo da im osiguramo što bolje uslove. Prošle godine je u Zenici otvorena zgrada Specijalne policije ZDK, kakvu bi poželjele imati sve specijalne policije u svijetu i to je projekt koji nas je koštao 8,5 miliona KM. Kontinuirano obnavljamo vozni park MUP-a, kupujemo naoružanje i opremu, gradimo infrastrukturu, a u isto vrijeme nastojimo poboljšati položaj zaposlenih u policiji. Prostora za poboljšanje uvijek ima, a mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da sigurnost u ZDK bude na najvećem mogućem nivou.
Kakva vam je saradnja sa općinama i gradovima u ZDK?
– Vlada radi u interesu svih građana, tako da smo nastojali da uspostavimo dobre relacije sa svim lokalnim zajednicama. Oba nivoa imaju važne nadležnosti i uloge i samo ako sarađujemo možemo postići rezultat. Ilustrativan je primjer projekta Interventne kardiologije u KBZ-u, gdje sa Gradom Zenica moramo riješiti imovinsko-pravne odnose, a sa druge strane kantonalni nivo treba usvojiti Prostorni plan Zenice. Dakle, moramo sarađivati u obostranom interesu. Pored toga, vežu nas i zajednički projekti koje finansira ZDK, te mnoge ustanove čiji su osnivači općine finansiraju se direktno iz budžeta ZDK, kao što su primarna zdravstvena zaštita i ustanove kulture, iako Kanton nema uticaja na upravljačke strukture koje postavljaju općine. Želim istaći da vlada teži ravnomjernom razvoju Zeničko-dobojskog kantona i to pokazuje konkretnim projektima u svim općinama. Nadam se da će pojedini čelnici lokalnih zajednica u narednom periodu zanemariti političke razlike i nadjačati sopstveni ego te prihvatiti pruženu ruku saradnje od strane Vlade ZDK.
Elma Hadžimejlić / Faktor