Brojni su naučni dokazi da je dugo i neprekidno sjedenje škodljivo po zdravlje. Bilo da sjedite na radnom mjestu, u školi, pred televizorom ili u automobilu, vašem se zdravlju to ne sviđa.
Dugotrajno druženje sa stolicom ili foteljom povećava izglede za razvoj metaboličkog sindroma u žena, koji prethodi šećernoj bolesti i kardiovaskularnim bolestima. Produljeno je sjedenje povezano i s prekomjernom tjelesnom težinom.
Mnogi stručnjaci štetu koje zdravlju nanosi sjedenje upoređuju sa štetnošću pušenja. Sjedilački način života uzrokuje vrlo štetna događanja u tijelu. Slično pušenju, što je sjedenje dulje, to je veća opasnost od obolijevanja.
Ni vježbanje ne pomaže
Čak ni redovito vježbanje ne može neutralizirati štetne učinke dugog i neprekinutog sjedenja.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje onima koji puno sjede poseban pristup tjelovježbi. Umjesto da vježbaju u jednom komadu, trebali bi razbiti vježbanje na nekoliko kraćih blokova dnevno.
Ako vas posao ili obrazovanje tjeraju na sjedenje, ustajte što češće, koliko vam to dopuštaju uvjeti i tip posla. Svako prekidanje sjedenja povoljno je po zdravlje, čak i ako se samo prošetate, propnete se na prste i ispružite ruku da nešto dohvatite.
Iako biološki mehanizam kojim dugo sjedenje pogoršava zdravlje nije precizno utvrđen, problem je u mišićnoj neaktivnosti na nivou cijelog tijela. Pomicanje i stezanje mišića imaju veze s kontrolom masnoća u krvi, jer se nakon četiri sata neprekidna sjedenja remeti funkcija gena koji reguliraju količinu glukoze i masnoća u tijelu.
Još jedna od većih koristi redovnog vježbanja jeste reduciranje stresa i popravljanje raspoloženje.