Emir Džafić: Poljoprivreda je razvojna šansa za Visoko a ne socijalna kategorija

Visoko je od davnina poznato po čestitim i vrijednim ljudima koji se bave raznoraznim poljoprivrednim proizvodnjama i okolne gradove Visočani su snabdijevali svojim proizvodima.

Iz poljoprivrede je poniklo dosta firmi u Visokom koje danas zapošljavaju na stotine radnika.

Danas je poljoprivreda u Visokom jedna od vodećih grana privrede gdje su poljoprivrednici svoje proizvodnje još više usavršili i proširili, tako da se može reći da su visočki proizvođači među prvim u državi u plasteničkoj proizvodnji, proizvodnji brojlera, mlijeka, malina, kao i proizvodnji povrća i voća na otvorenom.

Sve više poljoprivrednog zemljišta se obrađuje, a i neobradive površine se pretvaraju u obradive, kako u ovim proizvodnjama, tako i u proizvodnji silažnog kukuruza i žitarica koje služe kao hrana za stoku.

Takođe, bilježi se i ekspanzija registracije samostalnih obrta u poljoprivredi, a obrti u trgovini, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima se gase. Posebno interesantan je podatak da je registrovano preko 2000 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava na području Visokog, što, ako uzmemo da je jedno domaćinstvo u prosjeku četveročlano i da svi nisu registrovali poljoprivredno gazdinstvo, znači da se preko 10.000 stanovnika aktivno bavi poljoprivredom.

Ako znamo sve ovo, onda dolazimo do toga da naša Gradska uprava mora poljoprivredu tretirati kao razvojnu šansu, a ne da se poljoprivrednici posmatraju kao socijalni slučajevi.

Budžetska stavka „Podrška poljoprivredi“ u budžetu za 2019. godinu iznosi 60.000,00 KM, što je otprilike 0,3% od budžeta od cca 20 miliona KM i iznos kao takav je više socijalni, a ne razvojni. U ovom budžetu bolji tretman imaju psi lutalice nego poljoprivrednici. Više se izdvaja iz budžeta za koncerte nego za proizvodnju hrane.

Ako uporedimo susjedne općine Kakanj i Ilijaš, vidimo da su te općine shvatile poljoprivredu kao šansu za razvoj i ostanak stanovništva na svojim ognjištima.

Kakanj izdvaja za poljoprivredu 500.000 KM godišnje, pa tako proizvođači mlijeka imaju podršku 12 feninga po litru mlijeka, proizvodnja u plastenicima sa 2,25 KM po kvadratu, stimuliše se jesenja i proljetna obrada zemljišta sa po 60 KM po dunumu, stimulišu  se  kapitalna ulaganja, osavremenjavnje farmi, nabavku visoko mliječnih junica, novu opremu, sufinansiranja troškova registracije, doprinosa itd.

Ilijaš izdvaja oko 270.000 KM u poljoprivredu, gdje su naročito izražene novčane podrške za držanje muznih krava, uzgoj i tov junadi, uzgoj priplodnih ovaca, uzgoj i držanje koka nosilja, uzgoj tovnih pilića (brojlera) i podrška za pčelarstvo, sufinansiranje troškova za izdatu građevinsku dozvolu i sufinansiranje premije osiguranja, kao i podrške za organizovanje poljoprivrednika na području općine Ilijaš, učešće na sajmovima, seminarima i edukacijama, izrada projekata, strategija, studija i programa iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, te nabavka stručne literature.

Kada sumiramo sve gore navedeno, dolazimo do podatka da su visočki poljoprivrednici u dosta nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje susjede, pa tako npr. onaj ko se bavi tovom junadi u Ilijašu ima veću podršku za oko 400 KM po grlu u odnosu na proizvođača u Visokom, a proizvođač mlijeka u Kaknju je konkurentniji za 12 feninga, a kad dodamo i podršku za jesenju i proljetnu obradu zemljišta te razlike u odnosu na visočkog proizvođača su mnogo veće.

Na osnovu svega navedenog smatram da Grad  Visoko u budžetu treba da ima podršku za poljoprivredu u iznosu od 500.000 KM, kako bi visočki poljoprivrednici opstali, a ujedno i prepoznali svoju šansu za zasnivanje radnog odnosa, tj. registraciju obrta, jer to je automatski oko 2000 zaposlenih osoba, što za sobom povlači dosta pozitivnih efekata kao što su:

  • Manje osoba na evidenciji nezaposlenih osoba na birou
  • Veće punjenje prihoda budžeta (PIO, Fondovi zdravstvenog osiguranja, Budžet Grada Visoko)
  • Manja ponuda radne snage implicira povećanje plata u drugim djelatnostima
  • Veći bruto društveni proizvod (GDP) po glavi stanovnika
  • Veći promet novca, što povlači veću potrošnju u drugim djelatnostima.

Emir Džafić, Predsjednik udruženja poljoprivrednika VI-MILK Visoko