Za Bosnu i Hercegovinu danas je važan datum – krunisanje prvog bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića, koje je 26. oktobra 1377. godine obavljeno u Milima (današnji Arnautovići) kod Visokog. Ovim činom je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna. No, ovaj dan će, kao i ranijih godina, proći nijemo, ili poprilično siromašno, bez odavanja počasti najviših državnih...
Zimsko računanje vremena mijenja satnicu jeftinije i skuplje struje
Prelaskom na zimsko računanje vremena, u nedelju 30. oktobra doći će do promjene u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova (perioda tzv. skuplje i jeftinije električne energije) za kupce koje električnom energijom snabdijeva JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (EPBiH). Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima...
Hadžibeg: ONI KOJI OTIMAJU OD DRUGIH
Imaš ti ljudi kojima je jedini pos'o u životu da nešto uzmu od nekoga i da na bilo koji način nekome štetu naprave. Ne mora to biti samo korist, takvi se zadovolje kad ti uzmu pažnju, vrijeme, zasluge ili kad te samo iznerviraju, postide ili dovedu u neugodnu situaciju. Plaho umiju zanemariti sve tvoje dobro,...
Izrodilo se puno neradnika gladnih očiju! Asli je u nas plaho pogodno tlo!
Asli je u nas plaho pogodno tlo, voda i hava, dok se ovoliko rodilo i izrodilo, da ne kažem nakotilo važnih i važnijih ljudi gladnih očiju, golemih potreba i prohtjeva, istančanih okusa i sumnjivih ukusa. Što oni postaju veći i važniji sve više propadamo i postajemo manji i jadniji, jer mala je ovo košnica i...
Visočka čaršija 1932. godine brojala je 4.728 stanovnika sa 994 domaćinstava…
U prvim decenijama XX stoljeća Visoko, odnosno, srez Visočki pripadao je Kraljevskoj banskoj upravi Drinske banovine. Uprava tadašnjeg grada Visoko slala je redovne obrasce upravi Drinske banovine koji su sadržavali statistističke podatke stanovništva, imena gradskih vijećnika i gradonačelnika, prosvjetnih ustanova, količinu stoke, finansijska i poljoprivredna odjeljenja i sl. Jedan takav obrazac iz 1932. godine nalazi...
Sead Duraković: U Visokom ima krasno odgojene djece, naša su djeca pametna!
“Prije rata Visoko je imalo 485 predstavnika najvećih firmi iz cijele Juge. U ta vremena bilo je vrlo teško doći do bankovnih kredita. Bili su skupi, a para nije bilo. A svi ovi Visočani o kojima pričam, oni su se međusobno dogovarali iako su radili za različite, pa i konkurentske firme. Redovno su se dogovarali,...
Znate li da je Visoko imalo hamam (javno kupatilo) prije više od 500 godina?
Korištenje javnih kupatila (hamama) bilo je jako rašireno u doba Osmanske vladavine. Ova vrsta objekata nastala je čisto za javnu upotrebu. U blizini turskog kupatila obično se nalazi džamija, medresa ili javna kuhinja. Odlazak u hamam bio je tradicija. I muškarci i žene posjećivali su ga radi relaksacije i druženja, a narodna medicina je hamam...
Sinagoga u Visokom: Malo nas zna za ovaj vjerski objekat
Rođenjem čovjek dobiva pravo da uživa u svom naslijeđu-baštini, ali isto tako dužnost svakog čovjeka je da čuva, njeguje i štiti svoju baštinu, jer ona ima za cilj da prikaže kulturološke, umjetničke, historijske i arhitektonske vrijednosti jedne zemlje. Krajem XIX stoljeća u Visokom je postojalo više vjerskih objekata različitih konfesija koji su primjer koegzistencije različitosti...
Iz riznice Zavičajnog muzeja Visoko: Fotografija žena u bogatoj narodnoj nošnji
Fotografija dvije žene u narodnoj nošnji dio je bogatog sadržaja Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko. Autor fotografije je Ladislav Laci Šajber, inžinjer hidraulike iz Visokog. Na slici su dvije žene, fotografisane ispred kuće u bašti ispod vinove loze. Nošnja žena na fotografiji je veoma bogata, sastoji se od tkanih pregača, vezenih košulja i suknji sa bogato...
Pogledajte kako je izgledala stara visočka čaršija na fotografijama Milenka Gavrilovića
Doprinos razvoju amaterske fotografije u Visokom dao je prof. ing. Milenko Gavrilović (1894. Voganj – 1947. Beograd). Školovao se u Francuskoj i Njemačkoj, gdje je specijalizirao kožarstvo, nakon čega dolazi u Visoko 1920. godine kao predstavnik Ministarstva industrije Kraljevine Jugoslavije kako bi uveo modernizaciju u industriji prerade kože. Bio je osnivač, direktor i strukovni profesor...
Ko je i kada izgradio? Priča o Betonskom mostu na rijeci Bosni u Visokom
Veliki betonski most preko rijeke Bosne u Visokom izgrađen je tokom 1928. i 1929. godine, umjesto prijašnjeg drvenog. Ovaj objekat skladnih i jednostavnih linija projektovao je Adam Til u saradnji sa Josipom Misilom i Rikardom Veberom. Konstrukciju mosta nosi pet jakih i stabilnih kula, međusobno povezanih lukovima. Dva srednja luka imaju najveći raspon. Završava se...
Uzeir Hadžibeg: Svašta nešta Bosnu tare, a ništa je satralo nije!
Foto: Ilustracija/klix.ba/Djeca u opkoljenom Sarajevu Bosna ko Bosna. Svašta je nešto tare, a ništa je satralo nije. Uvijek se pridigne, iz pepela iznikne ljepša nego što je bila. Tako je valjda zapisano. Nisu džabe derviši hukali, a hodže učile Ajetulukursije da joj nijedan dušmanin ne mere ništa. AlI što dušman ne mere moremo mi sami....
Sutra je Aliđun – sjećate li se kako se nekada obilježavao?
Lijepo je bilo moje djetinjstvo. Obilje radosti i poneka kap tuge. Sjećam se, uvijek su prvi pupoljci djevojačkog kola u mojoj avliji nagovještavali skori dolazak veselih dana. Potom bi došao ringišpil, veliki i mali. Vožnja autićima za mene je bila poseban događaj. Okretanje na ringišpilu nije mi baš ostalo u dragoj uspomeni. Jedva da sam...
Samo jedna šaka plodova štiti: Ko često jede ovo voće nema problema sa zdravljem
Nutricionisti savjetuju da u prehranu uvrstite što više bobičastog voća jer je puno antioksidanasa, ali i obiluje svim neohodnim vitaminima i mineralima. Prema postojećim rezulatatima istraživanja, antioksidansi nas mogu zaštititi od stresa, ali i mnogih bolesti. Evo koje zdravstvene prednosti ima ovo voće: Borovnice Plodovi su bogati vitaminom C, taninom, jabukovom i limunskom kiselinom. Biološki...
Visočki toponim – “HADŽIJINA VODA”
Podsjetit ćemo se na jedan interesantan visočki toponim koji je dobio naziv po hadžskom obredu, odnosno po osobi koja nakon obavljanja pete islamske dužnosti – hadža stiče titulu hadžija. U urbanoj zoni Visokog postoji naselje naziva Hadžijina Voda. Samo ime govori da je naselje dobilo ime po “vodi” odnosno javnoj česmi koja se tu nekad...