Visočka čaršija ima veoma dugu tradiciju u preradi kože i po tome je poznata u čitavoj Bosni i Hercegovini, a i šire. Stanovnicima ove čaršije poznato je da se koža nekada davno obrađivala na obali rijeke Fojnice duž koje su stajale tabačke stupe. Početkom XX stoljeća dolazi do napretka u obrazovanju i zanatstvu, pa s...
Učinilo nam se zanimljivim da se podsjetimo na vrijeme kada je Visoko u bivšoj državi sa proizvodima Kožarsko-tekstilnog kombinata bilo prepoznatljivo na međunarodnom nivou, o čemu slikovito govori dopisnik sovjetskog lista “Izvjestija” L. Toporkov u svom članku od 6.4.1977. godine. Sovjetski novinar prisustvovao je predstavljanju kolekcije odjeće od kože “Ramona” na modnoj reviji u organizaciji...
Mladi par se doselio u visočku mahalu. Sljedećeg jutra, kada su doručkovali, žena je opazila svoju komšinicu kako širi veš. “Kako joj je prljav veš…” – rekla je. “Možda treba novi prašak za pranje, kako bi bolje oprala. Uopšte ne zna prati!” Muž je šutke promatrao događaj, ali nije ništa rekao. Svaki put kada bi...
Visočka čaršija se i ove godine pretvorila u riznicu suhomesnatih proizvoda, koju pohode pored domaćih, brojni evropski i svjetski gurmani. Od jeseni do proljeća više stotina individualnih proizvođača (domaćinstava) i dvadesetak zanatskih pogona, proizvode nadaleko poznate suhomesnate delicije. U takvom ambijentu davno smo dobili prvog magistra na temu: Prilog istraživanju parametara iskorištenja goveda namijenjenih za...
Čovjekovo srce ima nezgodnu naviku da sudbinom naziva samo ono što ga muči i razdire. Mudri ljudi koji su znali razlikovati čovjeka od nečovjeka smatrali su da su ljudi podijeljeni u dvije kategorije. Prvi podsjećaju na muhu. Glavna osobina muhe je da nju privlači nečistoća. Kada se, na primjer, muha nađe u bašti punoj cvijeća...
Nekada davno, Visoko je imalo Fun club „Izbjeglice iz besmisla“ koji je okupljao poštovaoce muzike i romana Đorđa Balaševića. SAĐENJE “DRVEĆE OTPORA” UZ AUTOCESTE BIVŠE DRŽAVE bila je ideja nakon Balaš party okupljanja u bašti diskoteke Puls. Oslobođenje je par dana kasnije objavilo tekst o drvoredima kao simbolu generacijskog otpora mentalitetu puške i ograničenosti. Oštampali...
…To je bilo kad je Bog prvog čo’jeka stvorio. Adema. Adem se zvao, dobro se sjećam. Sve mu pružio, vas rahatluk. I pojest, i popit i… i ženu mu stvorio. Samo, u nekak’e jabuke da ne diraju. Eto, biva ‘vako, to su Božije jabuke. To da ne dira, a drugo je sve njegovo. – I...
Kad odu stari, kao da izgubiš priveze svoje male barke i bura prijeti da te odvuče negdje na otvoreno more, u opasne vode. Daleko je teže ako do tada i sam nisi postao nekome privez. A kad već jesi, tada ne možeš sebi da dozvoliš da te more odvuče jer s tobom ode i sve...
Lagahno ulazimo u zimske dane i nekad će pasti snijeg da prekrije brijeg… Iz sehare izvlačimo priču o visočkom klizalištu sa početka prošlog stoljeća. Pošto mi je deda (po majci) Čeh (imao apoteku na Jaliji od 1914-1948.), ne bi bio pravi Čeh da nije u Visoko donio i prave klizaljke… I tako, Filip, tridesetih prošlog...
Za Bosnu i Hercegovinu danas je važan datum – krunisanje prvog bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića, koje je 26. oktobra 1377. godine obavljeno u Milima (današnji Arnautovići) kod Visokog. Ovim činom je uspostavljena nezavisna Kraljevina Bosna. No, ovaj dan će, kao i ranijih godina, proći nijemo, ili poprilično siromašno, bez odavanja počasti najviših državnih...
Efendija Osman Redžović sin Jusufov rođen je 1884. godine u selu Grabovik, Mjesna zajednica Strgačina, Općina Rudo. Pohađao je medresu u Čajniču. Obavljao je kadijsku dužnost u Tuzli sve do početka Prvog svjetskog rata. Regrutovan i imenovan za vojnog imama u Tuzli. /Priredio Seid Zimić Žepljak prema kazivanju profesora Džemala Salihspahića/ Nije imao djece, pa...
Rijetki su sugrađani koji ne poznaju strastvenog harmonikaša, Hajrudina Hadžimehmedagića – Pogorelića, koji cijeli život njeguje ljubav prema muzici, posebno prema sevdalinki. Naime, Hajrudin je u nemilom slučaju izgubio šaku desne ruke, pa je nakon toga, mukotrpnom, danonoćnom vježbom, savladao sviranje na harmonici lijevom rukom. Kako navodi, teško iskušenje ga nije obeshrabrilo i spriječilo da...
U prvim decenijama XX stoljeća Visoko, odnosno, srez Visočki pripadao je Kraljevskoj banskoj upravi Drinske banovine. Uprava tadašnjeg grada Visoko slala je redovne obrasce upravi Drinske banovine koji su sadržavali statistističke podatke stanovništva, imena gradskih vijećnika i gradonačelnika, prosvjetnih ustanova, količinu stoke, finansijska i poljoprivredna odjeljenja i sl. Jedan takav obrazac iz 1932. godine nalazi...
Grad Visoko je stoljećima bio, a i danas je, jedan od centara kožarstva u ovom dijelu Evrope. Mnoge generacije visočkih kožara i porodica ugradilo je sebe i svoje znanje u ovaj časni zanat. Knjigu o visočkim kožarima i zanatu po kojem je grad Visoko prepoznatljiv jednog dana će stići iz štamparije. Stručna kožarska škola u...
“Prije rata Visoko je imalo 485 predstavnika najvećih firmi iz cijele Juge. U ta vremena bilo je vrlo teško doći do bankovnih kredita. Bili su skupi, a para nije bilo. A svi ovi Visočani o kojima pričam, oni su se međusobno dogovarali iako su radili za različite, pa i konkurentske firme. Redovno su se dogovarali,...