“Prije rata Visoko je imalo 485 predstavnika najvećih firmi iz cijele Juge. U ta vremena bilo je vrlo teško doći do bankovnih kredita. Bili su skupi, a para nije bilo. A svi ovi Visočani o kojima pričam, oni su se međusobno dogovarali iako su radili za različite, pa i konkurentske firme. Redovno su se dogovarali,...
Korištenje javnih kupatila (hamama) bilo je jako rašireno u doba Osmanske vladavine. Ova vrsta objekata nastala je čisto za javnu upotrebu. U blizini turskog kupatila obično se nalazi džamija, medresa ili javna kuhinja. Odlazak u hamam bio je tradicija. I muškarci i žene posjećivali su ga radi relaksacije i druženja, a narodna medicina je hamam...
Rođenjem čovjek dobiva pravo da uživa u svom naslijeđu-baštini, ali isto tako dužnost svakog čovjeka je da čuva, njeguje i štiti svoju baštinu, jer ona ima za cilj da prikaže kulturološke, umjetničke, historijske i arhitektonske vrijednosti jedne zemlje. Krajem XIX stoljeća u Visokom je postojalo više vjerskih objekata različitih konfesija koji su primjer koegzistencije različitosti...
U Visokom nema suhog mesa, samo visočka pečenica. Ako ste pomislili da je to isto, Visočani će se potruditi da vas razuvjere, ali sada imaju i dokaz, potvrdu od Agencije za sigurnost hrane Bone i Hercegovine da je visočka pečenica originalan, autentičan proizvod iz Visokog. Visočani su željeli zaštiti svoj tradicionalni tehnološki postupak proizvodnje visočke...
Podvinci, veliko visočko selo udaljeno 8 km sjevero-istočno zračne linije od grada, locirano je sa obje strane rijeke Gorušice i sastoji se od desetak zaseoka. Povijest ovog sela veže se za daleku prošlost u Ilirsko doba. Iako prostor oko sela nije nikada stručno istražen, ima dosta slučajnih nalaza koji to potvrđuju. Kao prvo imamo...
Možda nikada ne bih voljela oktobar da nije Miholjskog ljeta. Snopovi sunca grle me svom dušom. Tišinu predvečerja ukrašavam stihovima pjesnika, nastavnika, hroničara jednog vremena – Idriza Džajića. Osjećam se uzvišeno i tužno nestajući u ljepotama napisanog. Sjećam se kada je prvi put ušao u našu učionicu. Ozbiljan. Pozdravio nas je svojim pomalo promuklim glasom....
Fotografija dvije žene u narodnoj nošnji dio je bogatog sadržaja Fototeke Zavičajnog muzeja Visoko. Autor fotografije je Ladislav Laci Šajber, inžinjer hidraulike iz Visokog. Na slici su dvije žene, fotografisane ispred kuće u bašti ispod vinove loze. Nošnja žena na fotografiji je veoma bogata, sastoji se od tkanih pregača, vezenih košulja i suknji sa bogato...
Prema relevantnim statističkim podacima u Bosni i Hercegovini ima petnaestak Gračanica, a jedna od njih je i naša Gračanica kod Visokog poznata, između ostalog, po sjedištu Medžlisa Islamske zajednice za 12 džemata koja se prostiru na teritoriji visočke, brezanske, kakanjske i vareške općine. Sjedište Medžlisa, ranije Odbora IZ ona je bila i decenijama prije agresije...
Gradnja Sokolskog doma Ideja da se u Visokom izgradi Sokolski dom potekla je na sjednici “Sokolskog društva” 29. jula 1930.godine. Riješeno je da se sazove šira konferencija uglednih građana i predstavnika svih društava. Važan je datum 24.juli 1932.godine. Tog dana obavljeno je svečano polaganje Kamena temeljca gradnje Doma. Gradilište i ljetno vježbalište obuhvata 900 metara...
Visoko je čaršija od zanata, a ni okolna visočka mjesta ne zaostaju u tome. Svako od njih ima svoj posao ili zanat po kojem je prepoznatljivo, pa su, tako, Moštrani poznati povrtlari, pažnju prolaznika plijene ogromne površine pod plastenicima u kojima se uzgaja povrće, Godušani su čibukčije, a grnčari su se smjestili u selu Liješeva....
Kad se kasnih osamdesetih u prošlom stoljeću vodila rasprava koja je čoko krema najbolja, mnogi su tipovali na Vispakov „Stampi“ kao ludilo od namaza. Eurocrem, Kinder lada, Lino lada nisu mu bili ravni. Visočanima je manje poznato da je „Stampi dječak“ sa šeširom i lajk palcem djelo akademskog grafičara iz Visokog. Mensur Verlašević. Zagrebačka škola....
Doprinos razvoju amaterske fotografije u Visokom dao je prof. ing. Milenko Gavrilović (1894. Voganj – 1947. Beograd). Školovao se u Francuskoj i Njemačkoj, gdje je specijalizirao kožarstvo, nakon čega dolazi u Visoko 1920. godine kao predstavnik Ministarstva industrije Kraljevine Jugoslavije kako bi uveo modernizaciju u industriji prerade kože. Bio je osnivač, direktor i strukovni profesor...
Visoko je jedan od onih bosanskih gradova gdje se od starina njegovala tradicija i običaji predaka. ”Biti u Visokom, znači biti u Bosni”, zapisao je Ćamil Sijarić, misleći valjda pri tome na sve one bosanske običaje koji su opstali vijekovima, i dan danas obogaćuju visočki kraj. Bogatstvo tradicije i običaja se njegovalo i prenosilo s...
Veliki betonski most preko rijeke Bosne u Visokom izgrađen je tokom 1928. i 1929. godine, umjesto prijašnjeg drvenog. Ovaj objekat skladnih i jednostavnih linija projektovao je Adam Til u saradnji sa Josipom Misilom i Rikardom Veberom. Konstrukciju mosta nosi pet jakih i stabilnih kula, međusobno povezanih lukovima. Dva srednja luka imaju najveći raspon. Završava se...
Volim ovaj grad. Žubor zagrljenih rijeka vraća u sjećanje tupo udaranje stupa. Srce života. Izgubljeno u hodu vremena. Volim kad svileni plašt neba prekrije oblake. Tad ožive sjećanja. Slike. Ljudi. Glasovi. Vrati se miris zambaka iz majčine bašte. Još su koraci bili nesigurni kad sam sa babom s velikom radošću svraćala u radnju preko puta...