U moru negativnih vijesti, nezaustavljivog trenda migracija lokalnog stanovništva i negativnog odnosa nataliteta i mortaliteta, jedna vijest je unijela malo optimizma i građanima Visoko dala nadu u bolje sutra. Prema riječima starijih sugrađana, u Visokom su se posljednje trojke rodile prije 60 godina u porodici Kazija, sve do poroda mlade Samre Šišič, djevojački Hodović, koja...
Šošnje – Gore iznad smoga i magle. Sa visočke ali i kakanjske strane. Izletište, stećci, mjesta za šetnju kroz borovu i druge vrste šuma. Mjesto sa sportskim terenom, lovačkom kućom i prelijepom prirodom uz spoj sa Trnovcima Velikim i Malim, Dolovima i Bukovikom. Svako će naći svoj mir i stazu za šetnju uz klupe...
Podsjetit ćemo se na jedan interesantan visočki toponim koji je dobio naziv po hadžskom obredu, odnosno po osobi koja nakon obavljanja pete islamske dužnosti – hadža stiče titulu hadžija. U urbanoj zoni Visokog postoji naselje naziva Hadžijina Voda. Samo ime govori da je naselje dobilo ime po “vodi” odnosno javnoj česmi koja se tu nekad...
Zamirisale visočke avlije u ljetnom ruhu. Čini se da niko nema ljepših avlija i balkona u gradu ili okolini. Poznajete li nekoga ko ne voli ljeto? Nije samo stvar u dužim danima i ljepšem vremenu, stvar je u probuđenim ljudima, prirodi, stvar je u nekoj pokretačkoj snazi koju ljeto donese nakon buđenja proljeća. Odavno je...
Trećeg septembra 1985. jedna zastava u Visokom je bila na pola koplja. Nije bila trobojka sa petokrakom nego zastava navijača FK „Partizan“. Taj navijač iz Visokog svima je poznat kao Hamo Sofić, pravog imena Abdulah. Od majke Subhije Sejde Limo. Otac mu je bio poznati bokser Partizana iz Sarajeva. Jakub Sofić, Jakica ga zvali. Bavio...
Ako se ikad bude gradio spomenik posvećen ljubavi, Roge ili Vruci su najsmislenije mjesto za tu svrhu. Između naroda visočkog i kakanjskog kraja postoje brojne neraskidive poveznice, a jedna od najvažnijih i najljepših poveznica su međusobne ženidbe i udaje. Bilo bi zanimljivo ustanoviti koliko je djevojaka i momaka s visočkog i kakanjskog kraja svog bračnog...
Pod strehom jula dvadeset i sedam godina tinjaju sjećanja, na dvadeset i treći dan tog mjeseca kada je poginuo Nijaz Šahinović Nize. Nijaz Šahinović Nize, sin Muharema zvanog Edo i majke Feride, rođen je 24. jula 1959. godine u Visokom. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu. Izuzetno talentovan za umjetnost mogao je svoje crtačke...
Pjesma nastala u jeku rata 1992. godine. Pjesmu je otpjevao Zijo Valentino, u spotu su mnogi Visočani, doduše puno mlađi nego danas, a spot i pjesma su ostali kao jedna od uspomena na najteže dane, dane otpora agresiji. Produkcija: Nijaz Pinjo
Učinilo nam se zanimljivim da se podsjetimo na vrijeme kada je Visoko u bivšoj državi sa proizvodima Kožarsko-tekstilnog kombinata bilo prepoznatljivo na međunarodnom nivou, o čemu slikovito govori dopisnik sovjetskog lista “Izvjestija” L. Toporkov u svom članku od 6.4.1977. godine. Sovjetski novinar prisustvovao je predstavljanju kolekcije odjeće od kože “Ramona” na modnoj reviji u organizaciji...
„Kada ljudi gledaju folklor na televiziji, neko gleda u lica igrača, neko u nošnju, a ja u stopala, jer znam da ću tamo prepoznati opanke koje sam napravio za neku od folklornih sekcija. Tad’ mi je srce veliko k’o kuća, jer to je zaista lijep osjećaj.“ Tako je počeo razgovor sa Ešrefom Rešom Efendirom, zanatlijom...
Možda nikada ne bih voljela oktobar da nije Miholjskog ljeta. Snopovi sunca grle me svom dušom. Tišinu predvečerja ukrašavam stihovima pjesnika, nastavnika, hroničara jednog vremena – Idriza Džajića. Osjećam se uzvišeno i tužno nestajući u ljepotama napisanog. Sjećam se kada je prvi put ušao u našu učionicu. Ozbiljan. Pozdravio nas je svojim pomalo promuklim glasom....
Izbori su prošli, sređuju se rezultati, jedni odlaze drugi dolaze. Među onima koji odlaze je i dosadašnja gradonačelnica Visokog. Komentar koji slijedi nije političke naravi nego iz domena kojim se profesionalno bavim kao univerzitetski profesor arheologije i stare historije. Dotična je bila gradonačelnica grada koji u historiji BiH ima provorazredni značaj za njenu državnost. Tamo...
Iz Glasnika zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XV, 1903. / Ćiro Truhelka Prolazeći proljetos kroz Visoko saznao sam, da je blizu varoši na lijevoj obali Bosne pod selom Muhašinovići u takozvanoj Tuštinoj njivi Jove Šarenca izorana kamena ploča sa natpisom. Došavši u Muhašinoviće uvjerih se na veliku radost, da je ta ploča najvažniji do...
KULTURNO-HISTORIJSKO NASLIJEĐE VISOKOG Na mjestu današnje zgrade Medžlisa Islamske zajednice u Visokom 1838. godine izgrađena je medresa. Medresa je stradala u visočkoj jangiji 1911. godine, a nakon obnavljanja 1913. godine na novu medresu uzidana je originalna sačuvana kamena ploča sa stare zgrade medrese. Na ploči se nalazi natpis na osmanskom jeziku, isklesan u osam elipsastih...
Osmanlije su 1435. godine provalile u srednju Bosnu. Tom prilikom osvojeno je nekoliko tvrđava među kojima i Vrhbosna, gdje je 1436. godine prenijeto i namjesništvo. Vjerovatno je od tada i Visoko bilo pod vlašću Osmanlija. Poznate su dvije vakufname iz 1477. i 1526. godine. Po prvoj Visoko je selo, a po drugoj kasaba sarajevske nahije....