Osmanlije su 1435. godine provalile u srednju Bosnu. Tom prilikom osvojeno je nekoliko tvrđava među kojima i Vrhbosna, gdje je 1436. godine prenijeto i namjesništvo. Vjerovatno je od tada i Visoko bilo pod vlašću Osmanlija. Poznate su dvije vakufname iz 1477. i 1526. godine. Po prvoj Visoko je selo, a po drugoj kasaba sarajevske nahije....
„Kada ljudi gledaju folklor na televiziji, neko gleda u lica igrača, neko u nošnju, a ja u stopala, jer znam da ću tamo prepoznati opanke koje sam napravio za neku od folklornih sekcija. Tad’ mi je srce veliko k’o kuća, jer to je zaista lijep osjećaj.“ Tako je počeo razgovor sa Ešrefom Rešom Efendirom, zanatlijom...
Dokle seže pamćenje modernog čovjeka, seže i njegova želja da istraži i upozna svijet oko sebe. Koliko god se trudio, na neka pitanja do danas nije dobio odgovor. Jedna od najvećih enigmi modernog društva su piramide. Istraživanja u okolini Visokog ukazuju na mogućnost da i Bosna i Hercegovina ima svoje piramide, a možda i najveću...
Neposredno u blizini betonskog mosta, na ulazu u Visoko, nalazi se staro mezarje. U ovom mezarju ukopavanja su počela početkom 18. vijeka, a završena u toku 1948. godine. U tom mezarju je sahranjen i hafiz Husnija ef. Numanagić, tadašnji muderiz visočke medrese, a kasnije travnički muftija, kojem je ovdje podignuto i turbe. Šejh Hadži Hafiz...
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko. 1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum” desilo se prvo spominjanje Starog grada...
„Visoko je prirodno predodređeno da bude uzvišeno, ali sve i da nije, ja sam sigurna da bi ono samo pronašlo put da se nekako „uzdigne“, visočka škola je to… Ne bi ono dopustilo da išta osim neba bude iznad njega.“, razmišljam naglas, dok se sa drugaricom penjem prema Starom gradu. Sjela sam na bijeli, sa...
Doprinos razvoju amaterske fotografije u Visokom dao je prof. ing. Milenko Gavrilović (1894. Voganj – 1947. Beograd). Školovao se u Francuskoj i Njemačkoj, gdje je specijalizirao kožarstvo, nakon čega dolazi u Visoko 1920. godine kao predstavnik Ministarstva industrije Kraljevine Jugoslavije kako bi uveo modernizaciju u industriji prerade kože. Bio je osnivač, direktor i strukovni profesor...
U vrijeme kada se sakralni prostor zloupotrebljava, a kulturno naslijeđe urušava zbog nemara i nebrige jedan vjerski objekat uspio je svojom minucioznom arhitekturom i dobro osmišljenim projektom svijetliti kao putokaz svima onima koji se bave konfiguriranjem mjesta za božiju službu. Historija Šerefudinove „Bijele“ džamije u Visokom identična je tolikim drugim sakralnim objektima islama u Bosni...
Dugogodišnja profesorica Bosanskog jezika i književnosti u Gimnaziji “Visoko”, Alma Skopljak, nedavno je na Filozofskom fakultetu UNSA odbranila doktorsku disertaciju i stekla zvanje doktor književnohistorijskih nauka. Tema je bila “Novopovijesni i politički roman Ive Andrića i Meše Selimovića”. Naša vrijedna sugrađanka Alma Skopljak je omiljena profesorica među učenicima visočke gimnazije i ovom prilikom upućujemo joj...
Visočki dukat, najbolja studentica medicinskog fakulteta UNSA, pet puta zaredom dobitnica priznanja “Ponos dekana”, najbolja među najboljima – NEJRA MLAČO, prije nekoliko dana postala je DOKTOR MEDICINE. Nejri i njenim ponosnim roditeljima upućujemo iskrene čestitke!
Mnoga su predvečerja protkana tišinom protekla visočkim sokacima. Da samo pričati znaju, oživjela bi sjenke heroine, žene što je šapatom koračala kroz život i ostavila u amanet putokaz za sva buduća jutra. Jedno ime čaršija pamti –Fahra Ihtijarević, lijepa i čestita kćerka Ademage i Esmahanume Frtuna, udala se za Fadila Ihtijarevića. Fadil, aščija po zanimanju,...
Naše rijeke su naše veliko blago, jer se čovječanstvo danas sve više suočava sa nedostatkom vode. Bog nam je podario izuzetno lijepe rijeke i mi ih moramo zaštiti i sačuvati ne samo radi sebe i naše djece, nego i za generacije koje dolaze. Kakav je naš odnos prema rijekama koje protiču kroz najuži centar Visokog,...
Visočka čaršija ima veoma dugu tradiciju u preradi kože i po tome je poznata u čitavoj Bosni i Hercegovini, a i šire. Stanovnicima ove čaršije poznato je da se koža nekada davno obrađivala na obali rijeke Fojnice duž koje su stajale tabačke stupe. Početkom XX stoljeća dolazi do napretka u obrazovanju i zanatstvu, pa s...
Eto,u prstenu koji čine Mali Trnovci, Bogošići, Troholj i Uvorići smještena je Mjesna zajednica Gračanica. Birvaktile bijaše općina sa svojim privrednim, kulturnim i intelektualnim posebnostima – to već pripada historiji. No, danas Gračanica sa svojih 4.500 – 5.000 stanovnika ima i jednu posebnost, vjerovali ili ne, ± 148 prezimena (sigurno sam neka izostavio). Prije tridesetak godina...
Rođenjem čovjek dobiva pravo da uživa u svom naslijeđu-baštini, ali isto tako dužnost svakog čovjeka je da čuva, njeguje i štiti svoju baštinu, jer ona ima za cilj da prikaže kulturološke, umjetničke, historijske i arhitektonske vrijednosti jedne zemlje. Krajem XIX stoljeća u Visokom je postojalo više vjerskih objekata različitih konfesija koji su primjer koegzistencije različitosti...