Opet smo zajedno na zbornom mjestu mladosti. Ne brojimo više godine, sad su koraci. Trideset i pet smo već prešli od trenutka kad nas je prvi put dočekao na vratima odrastanja. Pamtim prve riječi. “Zovem se Ismet Ašlama, profesor sam geografije i vaš razredni starješina. Pred nama je vrijeme, upoznat ćemo se i volio bih...
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko. 1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum” desilo se prvo spominjanje Starog grada...
… Po predanju, ne zna se da li su dotični stanovnici prije osmanlijske vlade u Bosni, u Visokom tjerali tabačluk. Pripovijeda se da se za prvo vrijeme osmanlijske vladavine tabačluk u Visokom obično vodio po privatnim kućama, a da su im samo stupe bile na rijeci Fojnici, te da se poslije, odredbom vlasti zbog zdravstvenih...
Tabačka naseobina u Visokom (Stanko Ljubičić, časopis Nada, 15. decembar 1901. godine) … Tabački život u Visokom oživljuje i druge zanate, i to prvo one koji se bave kožom: obućarstvo (pravljenje opanaka, firala, čizama i nanula), saračluk (kajiši, bensilaji, pasovi, bisage, sedla, šarpelje, čante, uzde, uzengjije itd.) te čurčiluk, koji se bavi krznom. Ovim zanatima...
Tabačka naseobina u Visokom (Stanko Ljubičić, časopis Nada, 15. decembar 1901. godine) … Od zgrada spominjemo „tabačku esnafsku kahvu“, koja služi svima „tabacima“ za odmora uz fildžan kahve, pa još kao stražarnica nad svom tabanom, kao radionica opanaka i kao obično skupljalište kupaca i prodavača. Za tabačkom esnafskom kahvom stoji „teknetluk“ (koritnjak), gdje su smještena...
Tabačka naseobina u Visokom (Stanko Ljubičić, časopis Nada, 15. decembar 1901. godine) Ova originalna zanatlijska naseobina bavi se strojenjem (učinjanjem) sitne i krupne kože. Zanat joj se zove „tabačluk“. Taj „tabačluk“ leži na lijevoj obali rijeke Fojnice, usred varoši, a na glavnoj cesti oko utoka potoka Kraljevca u Fojnicu i na jednom, topolovom šumicom obraslom...
Sunce iz djetinjstva nikad ne ugasne. Često me svojom toplinom vrati u trenutke provedene sa ocem i mamom. Predvečernja šetnja i nesigurni koraci u crvenim cipelicama koji ubrzavaju kad se ukaže dućan preko puta Tabhanske džamije. Voljela sam vidjeti blago lice hadži Avdage Mevića. Stajao je za pultom u bijelom mantilu i ljubazno nas pozdravljao....
Prije šesnaest godina Almir Panjeta je pravio reportažu o Visokom. Pa da se prisjetimo i njegovih zapisa o Visokom. START U VISOKOM (V DIO) U Visokom postoji i pravoslavna crkva, a ono čime se svi, bez obzira na nacionalnost, ponose, jeste Franjevačka gimnazija. Franjevci su 1697. bili prisiljeni napustiti Visoko, ali su se dva stoljeća...
Prije šesnaest godina Almir Panjeta je pravio reportažu o Visokom. Pa da se prisjetimo i njegovih zapisa o Visokom. START U VISOKOM 2003. GODINE (IV DIO) … Jedan od poznatijih krznara i kožara u gradu je i Ekrem Babić, koji je svojevremeno izrađivao šubare i kapute za Josipa Broza Tita i suprugu mu Jovanku. Radio...
Neposredno u blizini betonskog mosta, na ulazu u Visoko, nalazi se staro mezarje. U ovom mezarju ukopavanja su počela početkom 18. vijeka, a završena u toku 1948. godine. U tom mezarju je sahranjen i hafiz Husnija ef. Numanagić, tadašnji muderiz visočke medrese, a kasnije travnički muftija, kojem je ovdje podignuto i turbe. Šejh Hadži Hafiz...
Prije šesnaest godina Almir Panjeta je pravio reportažu o Visokom. Pa da se prisjetimo i njegovih zapisa o Visokom. START U VISOKOM 2003. GODINE (III DIO) …U vrijeme Visočkog ljeta glavna privredna grana pored trgovine jeste naplaćivanje parkinga. Princip je jednostavan: zauzme se određeno područje, postavi natpis na kartonskoj tabli na kojem piše parking se...
Prije šesnaest godina Almir Panjeta je pravio reportažu o Visokom. Pa da se prisjetimo i njegovih zapisa o Visokom. START U VISOKOM 2003. GODINE (II DIO) …Odlazimo preko mosta na drugu stranu rijeke Fojnice. Tamo je lom. Ringišpili se vrte, okreću se janjci, mirišu pečenje i ćevapi. U isto vrijeme trešti 17 različitih pjesama koje...
Prije šesnaest godina Almir Panjeta je pravio reportažu o Visokom. Pa da se prisjetimo i njegovih zapisa o Visokom. START U VISOKOM 2003. GODINE Krenućemo od okoline Visokog. Jeste li znali da su mjesta Gornje i Donje Moštre poznato po uzgoju, kažu, najbolje paprike i najboljeg paradajza? Tajna je u dobroj i kvalitetnoj zemlji koja...
Najveća džezva na svijetu postala je na neki način zaštitni znak za bosanskohercegovačku tradiciju i kulturno nasljeđe. Džezva je redovan gost gotovo svih kulturnih manifestacija u BiH, ali i izvan nje. Gdje god da se pojavi Vispakova džezva plijeni pažnju. O najvećoj džezvi za kafu na svijetu sve se zna i sve su o njoj...
Šerefudinova bijela džamija je centralna gradska džamija i prema nekim mišljenjima najstarija je džamija u Visokom. Zbog dotrajalosti 70-ih godina prošlog vijeka lokalne vlasti su imale namjeru da je u potpunosti sruše i na tom mjestu izgrade stambenu zgradu. Građani Visokog usprotivili su se takvoj odluci i uspjeli angažovati jednog od najuglednijih arhitekata u BiH,...