Ovo je priča o Mevli sa Mejtaša koju više ne pamte ni najstarije Sarajlije, a koja je, birvaktile, usvojila svoje rođeno dijete, a sa`š čut i kako. Mevla ti je plaho fina curom bila, pa se za nju i njezinu ljepotu pročulo na daleko. I kako to biva, kad te dragi Allah plaho obdari s...
Kako insanu more zinut gu`ica za zlatom, tako mu se može srce raširiti i duša raznježiti za onim što je srcu drago. A da nije zlato sve što sija živa je istina, a saš čut` i kako: Dojde u nas kona Đulsa da posjedi, nije odavno bila. Ispija kahvu, priča sa Fatom i taj vakat...
Kao da su u ovom vremenu ljudi osjetili da mogu biti slobodniji više nego ikad do sad, pa smogli hrabrosti da se oslobode okova vlastitog života, svega što ih tišti, od bračnog druga pa do najboljeg jarana koji je uvijek u problemima i koji uvijek samo traži i treba, a nikada ništa ne daje. Slobodni...
Šta je god bilo na dunjaluku do sad, a bilo je svašta, svakakvog zla i belaja što su ljudi ljudima nanosili, uvijek, poslije svega svane novi dan, rode se novi ljudi pa i sunce zasja i život se nastavi. Sve dok Israfil ne duhne u suru i ustane sve što je do tada živjelo i...
Kad bi insan, ned'o Bog, mog`o birati da se rodi u nekom drugom vaktu, vala Mula Mustafa onaj tvoj vakat ne bi nikada izabr`o, kao što ni ti ne bi ovaj moj. Što bi latini rekli: “Ljubav prema svojoj sudbini ma kakva ona bila.” Biva, insan najvoli sebe i svoj život pa ondar sve ostalo....
Ovdje insan može svašta čuti i vidjeti, al ako ne odeš na pijacu neš ništa ni znati. Spremim se i polajnak, sve nogu za nogom. Nisam ni do Peštinog granapa kad onaj moj hrsuz pridame. – Sjedaj Uzeire, ako ti se ne žuri! – Ne mere insan ni noge protegnut od tebe. – Ko noge...
Kakav je insan takvi su mu i dani, pa i ponedjeljak, bezbeli. – Znas li ti Uzeire kako ćes prepoznati pravu damu iz mahale? – Jok ja, šta je imam prepoznavat. – Umije na štiklama kaldrmom. – Kako znaš ugursuze koja umije koja ne umije? – Pa kod ovih dama što ne umiju vazda oguljene...
Legoh sinoć iza jacije, al nešto neće san na oči, a kad nejma sna ima, bome, dumanja o svemu i svačemu. Kontam, otkako se ovaj dunjaluk smanjio i pokupio pa sav stane u ovaj pametni telefon, sve postade ko jaje jajetu slično i svak svakog more razumjet šta govori i šta radi, a niko nikog...
– Dobar si ti isp'o moj Mute, kakav si bio, al nije ni čudo, od nakih finih roditelja. Velim onom mom hrsuzu, kad će ti on meni: – Moj ti je babo, Uzeire, bio levat nad levatima. Čitav život na građevini teglio nizašta. Još kad mi kaže: “Vidiš one zgrade, ono sam ja pravio!“ Puca...
Birvaktile je cure udavala ljepota, jal miraz, nije bilo trećeg, a u današnji vakat kako se koja umije obuć, nabakamit i uslikat, tako se more i udat. Nejse. Momci su se jadni dovijali kako je koji umio i znao, pa kad bi se pročuj za kakvu lijepu curu navalili bi sa svih strana, a nijedan...
Sjetih se ahbaba iz mladosti Ahme, plaho volio zaakšamlučit i popit, a mati mu bila pobožna pa bi je svaki put nasekiraj kad bi joj kone i jaranice reci da su joj vidile Ahmu pjana. Ko da su se utrkivale koja će joj prije donijeti muštuluk i obneveselit je. Ahmo nije hotio matere sikirat, al...
U nas ti je ovako nekako, sve naizvrat i naopako: Oni što nejmaju, ne mogu i jedva sastavljaju kraj s krajem, šute, trpe i deveraju, a oni što su zaimali i što žive ko bubreg u loju na sva usta kukaju. Te naka kriza, te nejma posla, te siromaštvo i bijeda, te ne valja država,...
Birvaktile nije bilo viceva kao u današnji vakat, niti se lajalo, biva psovalo, tek kad dođoše partizani u šeher poče narod plaho psovati i sve masnije i masnije, a u mene bi mati reci: – Neću da čujem „je i be“ u kući, otiće mi sav berićet iz nje. Tobe jarabi, `sovat’ božiji nimet, a...
Svaki dan se zahvalim Bogu što mi je dao pameti da mogu misliti svojom glavom, a ne mogu mu se nazahvaljivati na blagodeti skromne, ali dovoljne nafake sa kojom mogu sve što znam i vidim reći i raditi kako mi zdrav razum i savjest nalažu, a ne kako mi drugi kažu zarad bolje pozicije i...
Jednom prilikom velika grupa ljudi je učestvovala na predavanju na kojem je predavač prekinuo svoje izlaganje odlučivši da svi učesnici urade grupnu aktivnost. Podijelio im je po balon i zamolio svakog od njih da na njemu markerom ispišu svoje ime. Sakupili su balone i stavili ih u drugu prostoriju. Nakon toga učesnici su zamoljeni da...