Grad Visoko iz dana u dan bogatiji je za nove sadržaje, što nas kao građane posebno raduje, međutim dok neki dijelovi grada, poput centralnog, dobijaju nove obrise, stari dio je zapušten i nužna je njegova rekonstrukcija.
Tu se posebno misli na Sebilj, stare dućane – zanatske radnje koje su dotrajale i ne služe svojoj svrsi. Budući da već odavno niti jedna od njih nije uslovna za korištenje, mnogi nesavjesni građani od ovog mjesta stvaraju manju gradsku deponiju.
Pored toga, Bijela (Šerefudinova) džamija neopravdano je sakrivena od znatiželjnih pogleda mnogih posjetilaca koji tokom cijele godine borave u Visokom. Ovaj vjerski objekat ima veliku arhitektonsku važnost za grad i okolinu. Prvi put je izgrađena 1477. godine, a sadašnji izgled je nakon potpune rekonstrukcije, prema projektu arhitekta Zlatka Ugljena dobila 1980. godine.
Najavljeni projekti rekonstrukcije glavnih ulica – u toku izgradnja centra na mjestu nekadašnje robne kuće “Vema”
Grad Visoko raspisao je konkurs za izradu urbanističko-arhitektonskog idejnog rješenja ulica Alije Izetbegovića i Čaršijska što je naišlo na pozitivne reakcije građana, budući da već dugi niz godina očekuju promjene koje će unaprijediti kvalitet života i estetski izgled centra grada.
Time će se uveliko riješiti “kozmetički” problemi jezgre Visokog.
Na nekadašnjem mjestu robne kuće “Vema” u toku su veliki radovi na izgradnji objekta koji će ponuditi bogat sadržaj, pa je stoga i ulica Branilaca obogaćena i nesumnjivo će biti mjesto okupljanja građana i budućih posjetilaca.
Centar grada je svakako tokom cijele godine na neki način “živ”, a novi projekti će samo upotpuniti cjelokupan ambijent u kojem se nalaze objekti od kulturno-historijske važnosti.
Pored svih modernih objekata koji su izgrađeni, koji se grade ili će u skorijem periodu biti izgrađeni, u Visokom još uvijek postoje mjesta koja ne trpe protok vremena i gdje uvijek imate onaj topli osjećaj. Užurbanost i ludilo novog doba na takvim mjestima ostaju ispred vrata. To su ta mjesta koja imaju dušu. Postoje mjesta koja ne može zamijeniti ništa, nikakvi moderni objekti i trgovački centri. Na takvim mjestima još uvijek postoje ljudi puni duha, njihov smijeh i pogled, topla riječ i savjet. A ujedno su takva mjesta ono što nas čini jedinstvenim i prepoznatljivim.
Sebilju je neophodna rekonstrukcija – stari zanati ne smiju izumrijeti
Sebilj je stari dio grada i dugi niz godina nije uživao zasluženu pažnju. Stari zanati po kojima je Visoko nadaleko poznato oduvijek su bili dio visočke čaršije, samim tim i Sebilja.
Bilo bi idealno svjedočiti skoroj rekonstrukciji Sebilja, ponovnom oživljavanju zanata koji bi stare zanatlije bez sumnje mogli prenijeti na mlađe generacije.
Visoko je turističko središte, stotine hiljada turista prolazi našim gradom svake godine, a njima je posebno značajno kulturno-historijsko naslijeđe za kojim neće tragati, nego će ga posjećivati na jednom mjestu.
Tradicionalni zanati koji uprkos svemu još uvijek nisu izumrli bi za nas trebali predstavljati neprocjenjivu vrijednost. Malo je gradova ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu, koji se mogu pohvaliti tolikim brojem još uvijek aktivnih tradicionalnih zanata kao što su kožarstvo i krznarstvo (veoma stručne male radionice za preradu i izradu predmeta od kože i krzna), grnčarstvo, čibučarstvo, opančarstvo i naravno mali obrti koji se bave tradicionalnim načinom pravljenja suhomesnatih proizvoda. Podsticanjem ljudi koji su zainteresovani za bavljenje ovim zanatima, te afirmacijom i brendiranjem proizvoda visočkih zanata spasili bi neprocjenjivo blago koje se, ako jednom bude izgubljeno, nikad više neće vratiti.
Stari Sebilj
Redakcija portala ViPromo u foto-arhivi ima neke od starih fotografija Sebilja na kojima se jasno vidi kako je nekada izgledao. Godina nastanka nekih fotografija je poznata, nekih nije, ali ono što se na njima prikazuje ne ostavlja nijednog Visočanina ravnodušnim.
Možda u budućnosti neke od tih sadržaja možemo očekivati i na “novom Sebilju”.