Finansijska pismenost građana Bosne i Hercegovine na veoma je niskom nivou čemu svjedoči ubrzani porast potražnje nenamjenskih kredita u proteklim godinama. Mnogi novac primarno ne ulažu, brzo ga troše, a teško vraćaju bankama.
Upravljanje ličnim finansijama sve je izazovnije zbog čega sve više Bosanaca i Hercegovaca nerijetko poseže za manjim kreditima. Na takav način, ističu ekonomski stručnjaci, ne ostvaruje se mogućnost da se zarađeni novac pametnije troši. Kreditima od nekoliko hiljada maraka rješavaju kratkoročne probleme, što donosi dugoročno narušavanje mjesečnih prihoda.
Porast svake godine
Prema podacima Centralne banke BiH, stanje kredita plasiranih stanovništvu na kraju jula 2019. godine iznosi 9,7 milijardi KM.
“Od ukupno plasiranih kredita stanovništvu, 7,3 milijardi KM ili 74,81 posto su potrošački nenamjenski krediti.”, kažu iz Centralne banke BiH.
Građani BiH u 2018. uzeli su ukupno 6,9 milijardi KM nenamjenskih kredita. U 2017. taj broj iznosio je 6,4 milijarde, a u 2016. godini 5,9 milijardi KM. Iz ovih podataka jasno je kako građani BiH iz godine u godinu sve više posežu za nenamjenskim kreditima, pri čemu je najveće povećanje primjetno u 2019. godini.
Bankari kažu kako se klijenti najčešće odlučuju za nenamjenske kredite ukoliko im je potreban ili kredit za zatvaranje postojećih zaduženja.
Nejasna uloga kredita
Činjenica da nenamjenski krediti imaju značajno učešće u ukupnom kreditiranju stanovništva, pokazuje da još nemamo jasno razvijene percepcije o ulozi kredita u jednom društvu, govori nam ekonomski analitičar Admir Čavalić.
“Kreditiranje prije svega treba biti u funkciji investiranja, naprimjer kupovina nekretnina, automobila, plaćanje školarine ili čak obezbjeđivanje veće energetske efikasnosti, a što je aktuelno u posljednih nekoliko godina. Na ovaj način koristi se puni potencijal kreditiranja, odnosno djelimičnog žrtvovanja sadašnjeg užitka zarad budućih dobiti. S druge strane, nenamjenski krediti se obično koriste za zadovoljavanje tekućih potrošačkih potreba.”, kazao je Čavalić.