Često prolazimo pored ljudi a ne znamo koliko u njima ima skromnosti, jednostavnosti, ljubavi, humanosti i čudesnog poštovanja prema svijetu. Safet je jedan od njih. Za Visočane nije anonimna ličnost. On je borac. Čovjek koji u cijelosti sebe daje za druge. Safet je čovjek koji živi svoj posao srcem i dušom. Spreman je pomoći i onda kada nije na poslu. U trenucima kada je umoran, nasmijan je, vedar, pun ljubavi, spretan i okretan. Jednostavan je a pun nečega neopisivog što se danas rijetko susreće. Kako bismo ga upoznali, pristao je dio svojega života i ljubavi prema poslu, na skroman način kakav je i on sam, podijeliti s čitateljima Baglame. Neka vam njegove riječi budu nadahnuće.
1. Safet Džigumović je human, usredotočen, ljubazan i hitar. Ali onda kada nije u poslovnom okruženju, tko je Safet?
– Safet Džigumović je momak iz mahale, zaljubljenik u muziku i film, zaljubljenik u svoj posao pun nevjerovatnih i svakodnevnih dešavanja između “života i smrti”.
2. Zašto ste se i kako odlučili za zdravstvo/medicinu?
3. Danas radite u Službi hitne medicinske pomoći. Koliko je posao jednog djelatnika na tom polju težak i izazovan?
– Ovo je veoma težak i odgovoran posao, pun uspona i padova. Uvijek ste u susretu s marginom dunjalučkog života. Naravno, ovaj posao je i stresan. Pogotovo u početku. Jer mi smo služba u koju svaki stanovnik ima beskrajno povjerenje. Veliki smo tim koji funkcioniše kao porodica, po principu svi za jednog jedan za sve.
4. Što biste istaknuli kao najhumaniji dio Vašeg poziva?
5. U susretu s Vama ljudi ne mogu biti ne nasmijani. Ostavljate pozitivan utisak Vašom spontanom i opuštenom pojavom. Što Vas gura iznutra da u teškim trenucima drugima vratite osmijeh na lice?
– Jednostavno morate da volite to što radite, bez obzira na nespavanje i težak rad na terenu. Pokretač svega je jednostavno ljubav prema poslu, pacijentu i tu je i svakako adrenalin koji je neizostavan.
6.Vrlo ste srčana i emocionalna osoba. Koliko to može utjecati na Vas kroz Vaš poziv?
– Emocija je uvijek prisutna, ali se kasnije odražava kada sva urgentna stanja prođu.
7. Koje su prednosti a koji nedostaci (ako ih uopće ima) poziva koji radite?
– Prednosti su živ čovjek. I tada srce na mjestu. Nedostaci su manje bitni. Oni se svakodnevno riješe.
8. Koliko ljudi, posebice mladi, vode brigu o svome zdravlju kroz ubrzan životni ritam?
– Gotovo nikako. Iako ima izuzetaka, slab procent mladih ljudi vodi brigu za sopstveno zravlje. Živi se brzo, kao što kažu dan za dan i niko ne mari šta će se desiti sutra.
9. S druge strane zaljubljeni ste u glazbu. Odakle i kako se rodila ljubav prema umjetnosti?
– Ne dolazim iz muzičke porodice. Imao sam devet godina kada sam upisao ŠZOMO ”Avdo Smjalović’‘ u Visokom i tada je sve krenulo. Rad, trud i disciplina su me naučili kako da se sve postigne.
10. Poznato je da svirate harmoniku. Zašto ste odabrali naučiti baš taj instrument?
– Iako je harmonika solo istrument, imate dojam da je u njemu skriven cijeli orkestar. Mnogo je težak za savladati, ali se u njemu nalazi ogromno bogatstvo izražajnosti. Klavirna harmonika zahtijeva izuzetnu tehniku i prstomet.
11. Koje biste zajedničke točke istaknuli između medicine i glazbe?
– Medicinu kao nauku i muziku kao umjetnost, u mom slučaju, veže ljubav. I jedna i druga ispunjavaju moj svakodnevni životni krug. One su inspiracija, izlaz, pronalazak smisla. Znate, kada svirate vi oslobađate hemiju koja vas čini sretnima. Isto je i s djelovanjem na medicinskom području. I muzika i medicina liječe, dok nauka i umjetnost pružaju mogućnost da učite, istražujete i da se nadograđujete.
12. Što biste čitateljima Baglame poručili kao medicinski radnik i zaljubljenik u život?
– Svaki dan je novi početak. Život je inspiracija koja ima rok trajanja, stoga ga trebate što više iskoristiti. Postoje dvije mudre izreke koje su savršen pokretač. Prvi je izrekao Albert Einstein, a drugi Seneka. Oni glase:
Stoga budite spremni uzeti život u svoje ruke, ispuniti ga dobrima i svakim danom misliti o njegovoj prolaznosti.
Baglamica