Jagorčevina je jedan od prvih vijesnika proljeća.
Njen latinski naziv je Primula vulgaris. Riječ primula izvedena je od primus što znači prvi i potvrđuje tezu da je jagorčevina jedan od prvih vijesnika proljeća. Vulgaris se prevodi kao običan, odnosno svakodnevan.
Jagorčevina je biljka iz porodice Primula. Raširena je u zapadnoj i južnoj Evropi kao i na području sjeverozapadne Afrike te jugozapadne Azije. Ona je jedan od cvjetova koji u Evropi najranije cvjeta. Obično raste po sunčanim i suvim planinskim i brdskim livadama, u grmlju i uz ivice šuma.
Jagorčevina je jedogodišnja, zeljasta biljka. Niskog je rasta – obično raste od 10 do 30 centimetara u visinu. Listovi su veličine pet-šest centimetara zelene boje, dok su cvjetovi prečnika između dva i četiri centimetra svijetlo žuti, bijeli, rijetko crveni ili rozi.
U viktorijansko doba divlja jagorčevina se često mogla vidjeti u engleskim vrtovima. Danas je ova biljka često meta prekomjernog branja zbog čega je prirodnih staništa ove biljke malo.
Jagorčevina sadrži: saponin koji rastvara sluz, vitamin C, etarsko ulje, primula kamfor, glikozid, ciklamin, žutu boju, gorke ekstraktivne tvari.
Upotreba u kulinarstvu
Listovi jagorčevine se mogu koristiti za salate ili kao sastojak fila za punjenje mesa. I cvjetovi se stavljaju u salatu. Takođe, cvjetovi jagorčevine se mogu koristiti za pravljenje vina.
Salata od jagorčevine
Potrebno je da uberete zdrave, zelene listove te ih dobro operete. U salatu možete dodati i cvjetove jagorčevine. Također, limunov sok, maslinovo ulje, paradajz, sir i sve druge namirnice koje volite možete dodati u ovu ukusnu salatu. Prepustite se mašti na volju i uživajte u zdravoj salati.
Jagorčevina kao lijek
Jagorčevina ima dugu historiju upotrebe kao lijek za razna oboljenja.
Cvjetovi i korijen jagorčevine sadrže saponine, supstance koje prirodno razrjeđuju gust sekret u disajnim organima, pa se zato čajevi i sirupi sa ekstraktom ove biljke koriste kao jedna od najboljih prirodnih sredstava za podsticanje iskašljavanja šlajma, kod suvog i neproduktivnog kašlja. Korijen biljke je bogatiji ovim ljekovitim sastojkom.
Drugi sastojak po kom se ističe sastav ove biljke jesu flavonoidi koji su skoncentrisani u cvijetu jagorčevine. Flavonoidi su poznate supstance koje dominiraju i imaju antibakterijsko, antivirusno i antifungalno dejstvo. Oni su zaduženi da ojačaju zidove krvnih sudova, pa podstiču perifernu cirkulaciju.
Cvjetovi i listovi su bogati vitaminom C, beta-karotenom, kalijumom, natrijumom i salicilatima. Svi ovi sastojci imaju antioksidativno dejstvo koja jačaju imuni sistem i snižavaju holesterol u krvi
Jagorčevina ulazi u sastav biljnih mješavina protiv bronhitisa i astme posebno u kombinaciji sa podbjelom i anisom. Koristi se kod proljećnog umora, nesanice, smanjuje upalu u organizmu, djeluje protiv groznice, čisti krvne sudove i povećava elastičnost istih.
Jagorčevina kod nesanice i nervne napetosti
Cvjetovi jagorčevine, ako se pomiješaju sa matičnjakom i mirođijom, blagotvorno djeluju na problem sa nesanicom i nervozom. Šolja ovog veoma ukusnog čaja uveče pomoći će da lakše utonete u san.
Jagorčevina za borbu sa reumom
Narodni travari ovu biljku, pomiješanu sa suručicom i koprivom, preporučuju protiv reume.
Sirup za iskašljavanje i čišćenje pluća
Sastojci:
5 supenih kašika usitnjenog korijena jagorčevine
400ml hladne vode
Med, ulje anisa
Priprema:
Usitnjeni korijen jagorčevine preliti sa 400 ml hladne vode, pustiti da proključa i ostaviti da kuva 15 minuta. Skloniti sa šporeta i pustiti da odstoji dva sata.
Potom sirup procijediti, dodati proporcionalnu količinu meda, ted evet kapi etarskog ulja anisa.
Čuvati u frižderu.
Upotreba:
Sirup se pije tri puta na dan po jedna supena kašika za odrasle, a kafena kašičica za djecu.
Čaj od jagorčevine protiv prehlade i suhog kašlja
Sastojci:
Kafena kašičica korijena jagorčevine
200 ml vode
Med
Priprema:
Zagrijati vodu i korijen da proključa, nakon pet minuta procijediti.
Upotreba:
Piti tri puta dnevno po jednu šolju zaslađnu medom.
Čaj od cvijeta i korijena jagorčevine se drugačije pripremaju.
Čaj od cvijeta se ne kuha već samo prelijeva ključalom vodom – jedna kafena kašičica na 200 ml ključale vode, ostaviti da odstoji 15 minuta, procijediti i piti 2-3 puta po šolju čaja u toku dana.
Čaj od korijena se priprema tako što se jedna supena kašika korijena prelije sa 200 ml hladne vode, zagrije da proključa, poslije 5 minuta procijedi i pije se 3 puta dnevno šolja čaja zaslađena medom.