Jesen je dio godine u kojem najveći broj gljiva plodonosi, a samim time to je i najbolji period za branje i sakupljanje. U ovu grupu tzv. jesenjih vrsta, spadaju one gljive koje plodonose od kraja avgusta pa sve do početka decembra.
U posljednje vrijeme sve više ljudi je zainteresovano za branje gljiva iz različitih razloga (ekonomska korist, zdrava ishrana, boravak u prirodi, itd.).
Da bi se sa uspjehom i bez rizika sakupljale gljive potrebno je da posjedujete određena znanja.
Većina ljudi gljive dijeli na jestive i otrovne. Osim njih postoje još i gljive koje nisu jestive (nisu otrovne, ali nisu ni pogodne za konzumaciju), uvjetno jestive (postaju otrovne ako se pomiješaju sa određenim drugim supstancama, npr. alkoholna pića), gljive od kojih se otruje vrlo mali broj ljudi (u nekim zemljama ih smatraju jestivim) itd.
U narodu postoji vjerovanje da su gljive koje promjene boju na mjestu presjeka otrovne, što naravno nije tačno, jer neke od vrlo cijenjenih gljiva poput određenih vrsta vrganja poplave na mjestu presjeka. Takođe postoji i vjerovanje da jestive gljive mogu postati otrovne ako se nalaze blizu otrovnih vrsta ili da su sve gljive koje rastu na drvetu jestive. Ni ove konstatacije nisu tačne.
Najbolje bi bilo da se odlazi u branje gljiva sa osobom koja ih dobro poznaje i zna na kojim mjestima se one obično nalaze, ali ako ste se odlučili za samostalno branje gljiva onda od velike pomoći može da bude stručna literatura, a postoji i veliki broj internet stranica i foruma koji vam mogu pomoći oko determinacije tj. prepoznavanja određenih vrsta.
Trebate se adekvatno odjenuti u udobnu odjeću i obuću, ponijeti hranu i piće i avantura može da počne. Osim toga poželjno bi bilo da ubrane gljive odlažete u pletenu korpu, a ne u pvc kese, jer dolazi do potparavanja i kvarenja, a obavezno treba ponijeti nož ili čakiju. Ovo posljednje je bitno jer se gljive ne bi trebale čupati iz zemlje rukama, što je nažalost čest slučaj kod naših ljudi. Sječenjem korijena vrganja se povećava vjerovatnoća da će dio micelija ostati u zemlji i da će poslužiti za novu gljivu. Ako je vrganj star, trebalo bi ga ostaviti da istrune, jer bolje je nego ga ponijeti i baciti u kantu. Iz njegovih spora će se razviti novi vrganji. Sakupljanje u korpe je bitno iz razloga što sakupljač šeta dalje kroz šumu, a kroz šupljine na korpi ispadaju spore. Na taj način sakupljač širi i povećava stanište.
U ovom periodu četinarske šume su prepune gljiva, jer one bolje čuvaju konstantnu temperaturu zemlje i vlažnost.
Na području naše općine postoji veliki broj lokacija na kojima se mogu sa uspjehom brati gljive, a neke od vrsta koje sam pronašao i fotografisao su sljedeće:
Gljive su odličan izvor raznih hranjivih materija, a mnoge posjeduju i ljekovita svojstva. Osim toga boravak u prirodi nam pomaže da pobjegnemo od svakodnevnog stresa, a čist vazduh i fizička aktivnost pozitivno utiču na zdravlje. Zbog toga ako imate slobodnog vremena, nemojte se dvoumit ni jednog trenutka. Uz malo truda i strpljena uspjeh je zagarantovan.
Tekst i foto: Edin Uzunović, BA šumarstva