Kuhani ili pečeni kesteni su jedna od glavnih poslastica jeseni, a ako ih ne želite kupovati, slobodno vrijeme provedite u prirodi tražeći kestene.
Plodovi kestenovog drveta obilježavaju svaku jesensku sezonu
Astanea sativa ili kesten je plod blago slatkastog okusa i visoke hranjive vrijednosti. Ova se nutritivna voćka u gastronomiji upotrebljava za pripremu raznih delicija, pirea, torti, kruha ili juha, a mogu služiti i kao dekoracija jesenskog stola. Važno je znati da će on svim jelima dati pomalo slatkast okus.
Kesten i zdravlje
Plodovi kestenovog drveta su bogati izvor vitamina C, K, B1, kalcija, željeza i kalija. Želite li ojačati muskulaturu ili se riješiti anemije – jedite kesten. Kesteni sadrže najmanje masnoća od svog orašastog voća, ali i više škroba što ga čini teže probavljivim.Narodna medicina od davnina koristi divlji kesten kao lijek za proširene vene i hemeroide. Najjaktivniji sastojak kestena je escin, a studije na laboratorijskim životinjama potvrdile su njegovu tradicionalnu primjenu kao lijeka, prenosi Ordinacija.
Kako se priprema kesten?
Za odvajanje kože od mesa potreban vam je oštar nož kako bi zarezali horizontalnu liniju ili veliko X na ravnom dijelu kestena prije kuhanja ili pečenja kako se on ne bi raspao.
Kuhanje kestena: Kesten prelijte hladnom vodom, zakuhajte i ostavite tako tri minute. Maknite s vatre i vadite iz vode jedan po jedan, te ih ogulite dok su topli jer naknadno guljenje postaje teško.
Pečenje kestena: Zarežite ih nožem kako je opisano. Stavite u posudu za pečenje, te u pečenicu na 15 do 20 minuta (temperatura neka bude 200 stupnjeva). Povremeno promiješajte i poslužite vruče!
Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljikohidrata. Isto tako, sadrži vitamin E i fitokemikalije koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu, dok kuhani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka.