Posljednjih mjeseci ozbiljnija ekonomska diskusija između socijalnih partnera vodi se o iznosu minimalne plate u Federacije BiH, a o njenom idealnom njenom iznosu licitira se u rasponu od 70 posto prosječne plate do okruglih hiljadu KM.
Minimalna plata u Federaciji BiH zvanično iznosi 407 KM, ali analitika kojom raspolaže Porezna uprava taj segment prikazuje kao 420 KM, što je najbliže visini najniže plate.
Vlast u ovom entitetu zna se pohvaliti podatkom da je broj radnika koji primaju najnižu platu pao s oko 110.000 iz 2014. godine na oko 23.000 u 2020. godini. Često kažu da je ovo rezultat jačanja ekonomskih trendova, ali i konkurencije na tržištu rada, koja je, između ostalog, pojačana zbog odlaska niže plaćene radne snage u treće zemlje. Rast niskih plata potvrđuje i generalni trend rasta prosječne plate, koja je rasla po stopama mnogo većim nego u periodu prije 2014. godine.
Ipak, zbunjuje nagli izlazak iz područja minimalne plaće većeg broja radnika u 2020. godini, dakle godini pandemije. S obzirom na to da zvanična statistika bilježi gubitak radnih mjesta u granama koje plaćaju niske plate, kao što su ugostiteljstvo, građevinarstvo…, da se zaključiti da je, za razliku od ranijih godina, povećan broj “izlaska” iz područja minimalne plate u 2020. godini više rezultat otpuštanja ove kategorije radnika nego rasta plata.
Početkom godine, u medijima su se pojavile informacije prema kojima je najniža neto plata koja se trenutno propisuje u FBiH (208 eura) zapravo najniža u čitavoj Evropi. Do tog zaključka pojedini analitičari su došli upoređujući najnižu platu u Federaciji BiH s najnižim platama u regiji koje objavljuje Eurostat, a koje u ovom trenutku iznose 242 € u Albaniji, 282 € u Sjevernoj Makedoniji, 331 € u Crnoj Gori i 366 € u Srbiji.
Pri tome su, međutim, zanemarili dvije značajne stvari, regionalni iznosi su izraženi u brutu, tj. uključuju poreze i doprinose, dok je federalni iznos zapravo u netu, zbog čega su ove dvije stvari jednostavno neuporedive.
Kao drugo, u Federaciji BiH se pored najniže plate isplaćuju i neoporezive naknade poput toplog obroka i prijevoza, što nije slučaj u ostalim zemljama, i zbog čega radnici u Federaciji BiH u konačnici primaju veći iznos “na ruke” od propisane minimalne plate. U ovom trenutku, ove naknade u prosjeku iznose oko 125 KM mjesečno.
Drugi način upoređivanja minimalne plate je da se ona promatra u odnosu na prosječnu platu koja se isplaćuje u državama, odnosno s produktivnošću ekonomije. Primjera radi, minimalna plata u Luksemburgu je prošle godine iznosila 2.202 eura, ali je njen udio u prosječnoj mjesečnoj plati koja je iznosila 4.916 eura stoga bio 45 posto. Generalno gledajući, prema zvaničnim podacima Eurostata iz 2019. godine (posljednji podaci koji omogućavaju uporedivost) udio minimalne plata u prosječnoj plati se u Evropi kretao od 38,5 posto u Estoniji i 55,5 posto u Albaniji.
U FBiH je ovaj udio u 2019. godini, s uključenim neoporezivim naknadama, iznosio 46,1 posto, što otprilike odgovara evropskom prosjeku.
Vlast smatra da ovi podaci ukazuju na to da iznos najniže plate u Federaciji BiH već sada u skladu s državama sličnog nivoa ekonomske razvijenosti i produktvinosti, pa radi očuvanja konkurentnosti, rasta izvoza, radnih mjesta, a samim tim stabilnosti penzionog i zdravstvenih fondova, treba biti vrlo oprezan u vezi s utvrđivanjem nove visine minimalne plate, koje najavlju sindikai, poslodavci, ali i Vlada FBiH.