Kritika

Pojam kritiziranje se etimološki veže za grčki termin krito, koji ima značenje birati, suditi, očitovati, dok riječ kritika ima značenje analize, prosuđivanja, ocjenjivanja…

Za promatrače je kritika često duhovita, dok je za onoga kome je upućena uvijek bolna i gruba. Niko u suštini ne voli biti kritiziran i osnovna mana kritike je u tome, što čak i kad je dobronamjerna, ne bude tako doživljena od onoga kome je upućena.

Kod najvećeg broja ljudi kritika na njihov račun dovodi do uznemirenja i rezultira gnjevom, tjeskobom, i dovodi do sukoba.

Na poslu, kritika često zaoštri odnose sa šefom, kolegama, klijentima, u bračnim odnosima kritika dovodi do pojave kriza, a česte kritike roditelja mogu usporiti razvoj njihove djece.

Postoji puno istraživanja koji ukazuju na to da je produktivno davanje i primanje kritike ključno za uspjeh pojedinaca, brakova i preduzeća. Kritika se koristi kao alat za zbližavanje, za poboljšanje efikasnosti i razvijanje pozitivnih odnosa.

Američki klinički psiholog dr.sc. Hendrie Davis Weisinger održao je predavanje o kritici pred 100 predstavnika najvećih svjetskih uslužnih kompanija.

Prvo pitanje koje je postavio ispitanicima je bilo: “Koji je nabolji način da saznate nešto o sebi?”

Odgovori ispitanika su bili:

– “Treba otići na psihološko testiranje”;

– “Treba otići psihijatru”;

– “Treba zastati i promisliti o sebi.”

Hendrie Davis Weisinger je zaključio: „Najbolji odgovor je : TRAŽITE KRITIKU”