Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Adnan Jupić, koji je ovu dužnost preuzeo u aprilu 2019. godine, izjavio je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da je ovaj bh. kanton na samom početku najspremnije dočekao pandemiju koronavirusa koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu kao i cijeli svijet.
“Mi smo već od januara 2020. godine sa jednom vrlo jakom grupom infektiologa, ljudi iz Zavoda za javno zdravstvo, napravili tim. Vidjeli smo šta se dešava, i na upit od Federalnog ministarstva u vezi sa nadolazećom epidemijom dobili smo instrukcije da formiramo Krizni štab, tako da smo nastavili dalje sa radom. To nam je omogućilo da spremno dočekamo pandemiju. Prvi slučajevi zaraze u ZDK su bili i prvi slučajevi u Federaciji BiH. To je bilo početkom marta 2020. Mi smo tada prve slučajeve smjestili u izolatorij, koji smo napravili i koji je imao 350 ležajeva. Drugi kantoni su tek pet-šest mjeseci poslije toga formirali izolatorijume. Sve slučajeve pozitivne smo smjestili u izolatorije i dugo vremena smo, čak sedam-osam mjeseci, imali ubjedljivo najbolji rezultat u svijetu po smrtnosti vezano za koronavirus”, kazao je ministar Jupić.
– Zdravstvo dobro funkcioniše, problem nabavka vakcina –
Također, u tom kantonu su bilježili najblaže poraste broja oboljelih od COVID-19 u prethodnom periodu, a sve njihove zdravstvene ustanove dobro funkcionišu.
“Kako je proces napredovao, kako se pojavljivao veći broj oboljelih, kako su rasli troškovi u zdravstvu, izolatorij nas je izuzetno skupo koštao. Ali, rezultati pokazuju da je ZDK imao apsolutno dobar odgovor na pandemiju koronavirusa. Osnovni zadatak nam je bio da usporimo pandemiju. Mi u ZDK smo u poređenju sa zemljama u okruženju imali najblaže skokove porasta broja oboljelih. Da nije bilo tako dobre organizacije, sigurno bi nastupio kolaps zdravstvenih ustanova. Evo, danas, početkom juna 2021. godine, mogu reći da sve naše zdravstvene ustanove funkcionišu i da smo spremni zaštititi naše građane”, rekao je Jupić.
Kako je kazao, sada je epidemiološka situacija i u tom bh. kantonu značajno bolja, te da bilježe vrlo mali broj novozaraženih koronavirusom.
“Pritisak na bolničke kapacitete je pet-šest puta manji u odnosu na ono što smo imali prije mjesec-mjesec i pol dana, tako da smo sve naše snage usmjerili sada na proces vakcinacije za koju u Zeničko-dobojskom kantonu imamo i pohvale Svjetske zdravstvene organizacije, da je dobro organizovana. Ono što nama problem pričinjava je mali broj vakcina koje dobijamo, a nadležnost kantona direktne nabavke vakcina ne postoji, tako da smo prinuđeni da čekamo vakcine koje dolaze nabavkom sa državnog nivoa ili donacijama, koje smo imali, između ostalog, iz Republike Turske i Republike Srbije, koji su nam pomogli u ovoj teškoj situaciji, dali nam određeni broj vakcina kojima smo vakcinisali naše prioritetne kategorije”, istakao je ministar zdravstva ZDK-a.
Napomenuo je da su uprkos pandemiji koronavirusa u proteklom periodu uspjeli ostvariti nekoliko vrlo značajnih koraka i aktivnosti kojima je dodatno osnažen sektor zdravstva u tom bh. kantonu.
“Tokom pandemije smo potpisali Kolektivne ugovore sa našim doktorima i ostalim uposlenicima u zdravstvu. Također smo zdravstvenim radnicima koji su to sigurno i zaslužili velikom borbom protiv pandemije povećali plate za oko 11-12 posto. Radi sa također na procesu registracije, odnosno sticanja statusa zakona o bolnici, te Kantonalna bolnica Zenica treba da stekne status Univerzitetsko kliničke bolnice. To je u završnoj fazi, što će omogućiti nesmetan rad Medicinskom fakultetu u Zenici. Osim toga, imali smo niz kontakata i komunikaciju u smislu dovođenja stranih investitora po programima privatnog-javnog partnerstva kako bi ZDK i naši građani u budućnosti imali još kvalitetnije usluge”, rekao je Jupić.
– Veliki prostor za saradnju sa inostranim investitorima –
Kako je kazao, u ovom bh. kantonu postoji veliki prostor i prilike za saradnju sa inostranim investitorima i zdravstvenim grupacijama u sektoru zdravstva, odnosno u pogledu zdravstvenog turizma.
“Saradnju nikako ne treba svoditi samo na odlazak naših pacijenata na liječenje u Tursku, što je svakako vrlo dobro s obzirom na činjenicu da mi šaljemo pacijente koje ovdje ne možemo zbrinjavati, već je to veliki iskorak. S druge strane, Ministarstvo zdravstva ZDK i Vlada je uputila ponudu svim tim zdravstvenim grupacijama i za širenje ostalih oblika saradnje, od investicija na ekonomskim osnovama u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje će investitori, ljudi koji se time bave, imati odgovarajuću korist, a stanovnici ZDK i šireg okruženja imati zdravstvenu uslugu koju do sada nisu mogli imati ovdje”, rekao je ministar.
Naglasio je da je imao priliku da prije dvije godine posjeti Sajam zdravstvenog turizma u Turskoj te da je ostvario kontakte sa poznatim zdravstvenim grupacijama.
“Ja sam i dalje u kontaktu sa predstavnicima zdravstvenih grupacija. Širom smo im otvorili vrata u ZDK za komunikaciju, investicije, slanje pacijenata, saradnju Medicinskih fakulteta, razmjenu studenata, razmjenu doktora. Pandemija koronavirusa nas je značajno u tome poremetila, ali neke od zdravstvenih grupacija su već imale pozitivan odgovor, tako da već postoje neki odgovarajući potpisani sporazumi sa vladom ZDK. Neke su otvorile i svoja predstavništva u ZDK, što će svakako olakšati dostupnost tog oblika zdravstvene zaštite našim pacijentima. Na tome sam im zahvalan i sigurno će oni imati određene benefite u Zeničko-dobojskom kantonu, i opet kažem, vrata su otvorena za sve, za sve ima mjesta i prostora. Zeničko-dobojski kanton nema veliki broj stanovnika, oko 390.000. Ali, s obzirom na geografski položaj, mislim da je ovo dobro područje i da višemilionski broj pacijenata može gravitirati nekim oblicima specijalističkih grana i subspecijalističkih koje se ne pružaju u okruženju, te da se rade upravo ovdje”, poručio je Jupić u razgovoru za AA.
U Zeničko-dobojskom kantonu djeluju dvije bolnice, Kantonalna bolnica Zenica i Opća bolnica Tešanj, 12 Domova zdravlja u svakoj općini, te druge kantonalne zdravstvene ustanove. U ZDK radi oko 720 doktora, od kojih 480 u bolnicama, a ostali u Domovima zdravlja te oko 3.700 zdravstvenih radnika.