Grad Visoko bogatiji za prva tri kontejnera za e-otpad
ZEOS eko-sistem d.o.o. je u službi ovlaštenog operatera sistema za upravljanje električnim i elektronskim otpadom finansirao nabavku i postavljanje tri (3) kontejnera za e-otpad u gradu Visokom.
Realizacija aktivnosti je vršena u saradnji sa nadležnom Službom za infrastrukturu, ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove Grada Visoko i JKP Visoko.
Građani kontejnere za e-otpad mogu pronaći na sljedećim lokacijama:
- Naselje Luke, u blizini sjedišta JKP Visoko d.o.o.
- Pakring prostor kod Kulturnog centra Altindag Visoko
- Kraljevac
Kontejneri služe za odlaganje malih aparata iz domaćinstva, IT opreme, alata, električnih igračaka i druge opreme promjera do 45 cm, koja je radila na struju ili baterije, a sa ciljem da se spriječi zagađenje opasnim supstancama poput bromiranih usporivača gorenja, hroma, selena, berilijuma, arsena, PVC plastike i drugih, koji mogu štetno uticati na zdravlje stanovništva.
Beneficije e-otpada
Nesumnjivo je da e-otpad dovodi do značajnih problema po okoliš ukoliko se neadekvatno odlaže, ali postoje i neke beneficije uslijed adekvatnog zbrinjavanja.
Naime, godišnji proizvedeni e-otpad vrijedi više od 62,5 milijardi američkih dolara, više od BDP-a većine zemalja. U toni e-otpada ima 100 puta više zlata nego u toni zlatne rude što ga svakako čini izuzetno vrijednim za recikliranje. Više od 44 miliona tona elektronskog i električnog otpada proizvedeno je širom svijeta 2017. godine – više od šest kilograma za svaku osobu na planeti.
Iako postoje pozitivne strane, veća je mogućnost zagađenja okoliša opasnim e-otpadom koji se sve više nesavjesno odlaže u prirodi
Dugoročni učinci e-otpada još uvijek su nepoznati, međutim, ova vrsta otpada nesumnjivo ima određeni negativan uticaj na tlo, vodu i kvalitet zraka.
E-otpad može štetno djelovati na tlo cijelog regiona. Kako se e-otpad razgrađuje, oslobađa otrovne teške metale. Takvi teški metali uključuju olovo, arsen i kadmij. Kad se ti toksini ispiru u tlo, oni utiču na biljke i drveće koje rastu iz ovog tla, a samim tim mogu dospjeti i u hranu koju ljudi konzumiraju, što može biti uzrok urođenim manama, kao i nizu drugih zdravstvenih problema.
E-otpad koji stanovnici ili preduzeća nepropisno odlažu također stvara toksine koji ulaze u podzemne vode. Podzemne vode su podloga mnogim površinskim potocima, barama i jezerima. Mnoge se životinje oslanjaju na ove kanale vode za ishranu što znači da ti toksini, poput olova, barija, žive i litija koji se smatraju kancerogenim, mogu izazvati oboljenja kod životinja kao i kod ljudi te izazvati neravnotežu u planetarnom ekosistemu.
Kada se e-otpad odlaže na deponiju, spalionice ga obično spaljuju na lokaciji. Ovaj proces može osloboditi ugljikovodike u atmosferu, što zagađuje zrak na koji se oslanjaju mnoge životinje i ljudi. Nadalje, ovi ugljovodonici mogu doprinijeti efektu stakleničkih plinova, za koje mnogi naučnici smatraju da imaju vodeći doprinos u globalnom zagrijavanju.
ZEOS/EUinfo/ViPromo