Poslovna odluka

“Namjera je da se preuzme kompletna kontrola nad kompanijom, što je u skladu sa zakonom i propisima, tako da ostaje da se vidi ko će htjeti da proda, ko neće, itd…”

Na pitanje zašto se odlučio na kupovinu dionica, odgovara da je to “čista poslovna odluka i prilika”.

“To je jedna kompanija koja je u mom komšiluku da tako kažem, nešto što bi bilo logično da se to širi. To je firma koja relativno stagnira već duže vrijeme, a mislim da se to može pokrenuti i da se tu može napraviti neki biznis”, riječi su Smailbegovića.

On je putem Sarajevske berze kupio 83.549 redovnih dionica Livnice Visoko, po cijeni u rasponu od 2,45 KM do 2,50 KM po dionici.

Ističe da je do sad u kompaniju uložio “do nekih 250.000 KM”.

“Sad idu dalji koraci, otvara se tender i koliko ćemo tu uložiti zaista ne znam.”

U slučaju da ne postane većinski dioničar kompanije, Smailbegović kaže:

“Tu je uvijek poslovni rizik. Sad sam najveći pojedinačni dioničar sa ovih 38%, a naravno da mi je cilj da se preuzme većinski paket, da se mogu donositi odluke i pokrenuti ta kompanija.”

Dvije opcije

Ukoliko postane većinski vlasnik, za kompaniju, kaže, postoje dvije opcije.

“Jedna je da se eventualno nastavi sa njihovim programom, pogledat ćemo koje su to investicije, a druga opcija je da se ovaj moj postojeći program koji kompanija radi proširi sa nekim srodnim programima koje je ova kompanija radila. Ima tu nekih potencijala”, kaže Smailbegović.

Cilj je, dakle, da se podignu kompanija i njen promet, zaposlenost, stabilnost, prodaja,…navodi dalje i dodaje da se u sektoru metala još uvijek može mnogo posla napraviti”.

Ističe da je riječ o kompaniji Livnica d.d. Visoko i pojašnjava da oni rade/liju građevinske šahtove dugo godina te da su vjerovatno jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji prema tom pitanju.

“Mislim da je tu i oprema već dosta stara, a pošto je moja kompanija “Woods” u programu namještaja, mislim da se tu može čak i spojiti tehnologija i neki novi proizvodi tako da se može liti namještaj, elementi i neki njegovi dijelovi pa ću pokušati to integrisati nekako”, kaže Smailbegović i dodaje da je još rano o tome govoriti.

“Treba preuzeti kompaniju, ući unutra, pogledati situaciju, vidjeti sve skupa kako izgleda i tehnološki i kadrovski pa ćemo donositi neke poslovne odluke.”

Smailbegović: Novi kadrovi

Na pitanje kako bi povećali profitabilnost kompanije, Smailbegović kaže da je potrebno zaposliti nove kadrove.

“Ljude treba zaposliti, treba napraviti ozbiljnu proizvodnju. Tamo radi svega šest ljudi koliko sam ja vidio. Ili postojećim programom osnažiti ili treba naći tržište, kupce, investirati vjerovatno u opremu… to je proces, ali nije mi to prvi put da radim tako da, ima vremena”, poručuje.

Dotakli smo se i aktuelne situacije u privredi.

Bh. poduzetnik i predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH ističe kako se nadaju da će se sa formiranjem nove vlasti neke stvari pokrenuti sa mrtve tačke.

“Proteklih šest mjeseci smo imali odeđeni zastoj, niko nije bio voljan praviti neke ozbiljnije promjene dok se nova vlast ne formira, i evo sad nadamo se da ćemo ići u nekom novom smjeru.

Imamo sada i neke sastanke dogovorene, u četvrtak već, sa premijerom i par članova Vlade koji su nama interesantni i mi ćemo pokušati da im prezentiramo svoje ideje i nadamo se da će to biti prihvaćeno i da se dalje ide u poboljšanje poslovnog ambijenta.

To nam je cilj kako bi naša ekonomija išla prema gore, a time naravno i standard naših radnika i stanovnika”, kazao je Smailbegović.

Ističe da je evidentan nedostatak radne snage u određenim branšama.

“Ne u svim, ali u većem dijelu jeste tako da je to jedan od fokusa na kojem ćemo se zadržati u radu sa Vladom, a to je liberalizacija tržišta rada, prilagođavanje trenutnoj situaciji i aktivnostima. Tu su izmjena i donošenje nekih novih zakona.

Urediti evidenciju

Mi mislimo da treba urediti evidenciju na biroima za zapošljavanje, mislimo da su one potpuno pogrešne i da ljudi koji se vode u evidencijama u velikoj mjeri nisu aktivni tražioci posla.

Dakle, treba razdvojiti aktivne i pasivne tražioce posla, liberalizovati tržište rada u svim drugim segmentima kao što je npr. zapošljavanje studenata koje naš zakon ne poznaje, zapošljavanje invalida na slobodnom tržištu rada, liberalizacija zapošljavanja stranaca…”, navodi Smailbegović.

Dodaje da je, što se tiče zapošljavanja stranaca, to nešto od čega ne možemo pobjeći bez obzira što se u javnosti misli da je to loša stvar.

“To jako dobro za našu ekonomiju”, zaključio je Adnan Smailbegović.