Najveća zamka koju nezaštićena izloženost suncu u sebi krije leži u tome što se posljedice često ne vide odmah, nego kulminiraju i uzrokuju oštećenje stanica kože – od njenog starenja (tzv. fotostarenje) koje se očituje kroz pojavu bora, tamnih mrlja, crvenila, smanjenog tonusa kože, do najteže posljedice dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenju – zloćudnih promjena, karcinoma kože, ističe se u najnovijem saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Učestalost melanoma i drugih vrsta raka kože bilježi rast u posljednjih nekoliko godina, uprkos tome što je to jedini karcinom koji se može otkriti golim okom i dijagnostikovati u ranoj fazi. Zbog čestog izlaganja suncu, bez odgovarajuće zaštite, svijetle puti, kao i sve veće upotrebe solarija, stanovništvo Bosne i Hercegovine spada u rizičnu skupinu za oboljenje od malignog melanoma, najtežeg i najagresivnijeg oblika raka kože.
Borba protiv raka kože
– Moto ovogodišnje kampanje, borbe protiv raka kože je “Tvoje ponašanje utječe na tvoj rizik”. Cilj je upozoriti kako naš stil života, navike i postupci određuju naš rizik. Zbog pandemije koronavirusa, tradicionalni događaji, tokom kojih su naši građani imali priliku besplatnog pregleda mladeža, bez uputnice, su nažalost i ove godine odgođena, navodi dr. Elma Kuduzović, rukovodilac Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u.
Kako biste odgovorno uživali u suncu bez posljedica potrebno je izbjegavati direktno izlaganje suncu u periodu od 11 do 17 sati kad su UV zrake najjače, što je naročito važno za bebe i malu djecu koje ne bi trebalo izlagati direktnom suncu (ona trebaju biti u hladu). Neophodno je postepeno se sunčati (prvi dan 15 minuta pa postepeno produžavati vrijeme).
Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset (10) puta više zraka od nepreplanule kože. Krema za sunčanje bi trebala imati visok zaštitni faktor: 15 za odrasle, 30 i više za djecu, te da jednako štiti od UVA i UVB zraka. Kremu za sunčanje nanesite u dovoljno debelom sloju minimalno 15-30 minuta prije izlaganja suncu.
Samopregled i posjeta dermatologu
Potrebno je nositi laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima širokog oboda, te nošenje sunčanih naočala s UVA i UVB filterima za zaštitu očiju, a svake četiri sedmice raditi samopregled kože.
Kako napraviti samopregled kože? Pregledajte lice, uključujući nos, usne i oko usta, uši i iza ušiju. Provjerite vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Tu će vam od pomoći biti druga osoba koja će razmaknuti kosu i temeljito pregledati glavu.Pregledajte dlanove, gornji i donji dio dlana, kao i područje između prstiju. Detaljno pregledajte vrat, prsa i cijeli gornji dio tijela. Žene trebaju pregledati područje između i ispod grudi. Podignite ruku kako biste provjerili svoje nadlaktice i pazuhe. Pomoću malog ogledala provjerite stražnji dio vrata i leđa. Pregledajte bedra i stražnji dio nogu. Na kraju provjerite stopala i područje između prstiju na nogama, navodi se u preporukama.
U INZ-u ističu da samopregled kože treba da provodite kako biste ustanovili imate li nove madeže i mrlje na koži, jesu li stari promijenili veličinu, boju, oblik, jesu li asimetrični, imaju iscjedak ili krvare, kakve su boje u odnosu na druge madeže i mrlje na tijelu, imaju li sjajnu površinu ili izgledaju poput ranice koja ne zarasta. Ako na svojoj koži ustanovite bilo kakvu promjenu mladeža, posjetite dermatologa kako biste bili sigurni o čemu je točno riječ. Nemojte zanemariti promjene na svojoj koži nadajući se da će nestati, ne pokušavajte sami liječiti i nikako ne pretpostavljate kako nije ništa ozbiljno.