Najveća vjetroturbina na svijetu, s rotorom prečnika 260 metara, počela je proizvoditi struju u Kini. Zove se MySE 16-260, okreće se u Južnom kineskom moru, viša je od Kipa slobode u New Yorku i tokom godine može napajati strujom čak 80.000 stanovnika.
Trenutno najveća vjetrenjača na svijetu, MySE 16-260, koju je razvila kompanija Ming Jang, sredinom Meseca počela je raditi u Južnom kineskom moru. Prema kompanijskom saopćenju, prečnik rotora ove vjetroturbine iznosi 260 metara, dok su lopatice dugačke 123 metra.
Visoka je 152 metra. Usporedbe radi, Kip slobode u New Yorku visok je “samo” 93 metra. Ali osim veličine, impresivna je i snaga vjetrenjače, koja iznosi 16 MW.
Svaki put kada napravi pun krug u elektromrežu šalje preko 30 kilovat-sati struje. Procjenjuje se da će godišnja proizvodnja vjetroturbine dostići 67 gigavat-sati što je dovoljno za napajanje strujom 80.000 stanovnika, navodi portal Klima101, prenosi B92.
Naravno, ni njen doprinos borbi protiv klimatskih promjena neće biti zanemarljiv: kako se navodi, u toku godine vjetrenjača će uštedjeti oko 56.000 tona ugljikova-dioksida.
Može podnijeti tajfune koji pušu preko 280 kilometara na sat, što je izuzetno bitno imajući u vidu lokaciju vjetroparka u sklopu kog se nalazi. Na tom području, navode mediji, preko 200 dana godišnje pušu izuzetno jaki vjetrovi.
Kako bi se pripremila za tajfune i jake vjetrove, vjetroturbina je opremljena s hiljadu senzora. Oni će, koristeći tehnologiju digitalnog blizanca, omogućiti da se vjetrenjača prilagodi vremenskim uvjetima, čime se unapređuje njena efikasnost i izdržljivost.
Nova vjetroturbina je status najveće preuzela od vjetrenjače s rotorom od 252 metra.
Međutim, kompanija Ming Jang je početkom ove godine najavila da radi na razvoju još veće vjetroturbine, kapaciteta 18 MW, čiji će rotor biti preko 280 metara, dok će dužina lopatica biti 140 metara.
Posljednjih godina svjedočimo pojavi sve većih i snažnijih vjetrenjača, kako na moru tako i na kopnu.
U svijetlu energetske tranzicije, čovječanstvo sve više struje generira pomoću vjetra. Prošle godine zabilježeno je rekordno povećanje u proizvodnji struje od 265 teravat-sati (14% više u odnosu na godinu ranije). Među obnovljivim izvorima, jedino solari rastu brže.
Zaključno s 2022. godinom, svijet je dobio iz vjetroparkova dobio preko 2100 teravat-sati struje. Ipak, kako bismo dostigli neto nulte emisije do sredine stoljeća, neophodno je da se to poveća na 7400 teravat-sati do kraja desetljeća.
Ovo će zahtijevati da se do 2030. u toku godine instalira 350 GW novih vjetroparkova, što je skok sa 75 GW u godini za nama, proračunala je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).