Dimnjačari posla imaju tokom cijele godine, no najviše prije početka i nakon završetka sezone grijanja. Potražnja za vjesnicima sreće, kako ih u narodu zovu, već je počela, a telefoni ne prestaju zvoniti. Kako kaže predsjednik Udruženja dimnjačara BiH Selim Ekmečić, koji se čišćenjem dimnjaka bavi od 1980, svi čekaju pet do 12 da očiste dimnjak i pripreme se za grijanje.
– Bezbroj je poziva za čišćenje pa građane moram upućivati na kolege jer ne možemo sve da stignemo. Svi žele sada i da se prvo njemu očisti dimnjak iako su imali cijelu godinu da to završe, kaže Ekmečić u čijoj porodici je dimnjačarski posao postao tradicija jer se njime bave i njegova dva sina i snaha od brata. Iako ima građana koji dimnjake redovno održavaju, puno je više onih koji to ne rade, ne znajući kakvoj su opasnosti, u tom slučaju, izloženi, upozorava Ekmečić. Svijest ljudi o posljedica koje mogu nastati uslijed začepljenja dimnjaka, tvrdi on, još je na niskom nivou. On posebno upozorava građane koji koriste plin da redovno kontrolišu dimnjake i servisiraju aparate.
Posebno upozorenje za građane koji koriste plin
– Plin je tihi ubica, jer se ne vidi i ne osjeti. Zato treba provjeriti jesu li dimnjaci prohodni i posvetiti tome posebnu pažnju. Najviše trovanja dolazi zbog neočišćenih peći i dimnjaka. Zbog ovih stvari bude toliko gušenja plinom da je to nevjerovatno, ističe ovaj dugogodišnji dimnjačar i dodaje da prema evropskim zakonima, dimnjaci na objektima koji koriste čvrsto gorivo trebali bi se godišnje čistiti dva puta, a ako koriste plin, jednom.
Ekmečić navodi da najviše posla imaju na privatnim kućama, dok su za zgrade zaduženi upravitelji koji imaju sklopljene ugovore sa određenim firmama. Prema njegovim riječima, cijena čišćenja dimnjaka na privatnim kućama ostala je ista kao i prethodnih godina i kreće se od 25 do 30 KM, a u stambenim zgradama u kojima imaju sklopljen ugovor s upraviteljima od 1,50 do pet maraka po dimnjaku. Objašnjava kako je proces čišćenja dimnjaka sada puno olakšan i pojednostavljen zahvaljujući novoj tehnologiji.
Zanat u izumiranju
– Čišćenje dimnjaka sada rijetko obavljamo s krova, jedino kada ne može drugačije. Uglavnom se radi iz prizemlja, s mjesta gdje se nalaze vratašca za čišćenje čađi. U radu koristimo modernu tehnologiju jer pratimo evropske trendove u ovoj oblasti, kao što su sajle sa četkama, bor mašinama, kamere, te usisivače koji sprečavaju širenje prašine, tako da je danas puno lakše raditi. Ako dimnjak nije puno zaprljan, možemo ga očistiti za 15 minuta, kazao je Ekmečić.
Ovaj dimnjačar govori da, nažalost, ovaj zanat polako izumire, jer se mladi teško odlučuju za ovaj posao.
– Ovaj zanat u KS-u može da se izučava u Mašinskoj školi, postoji taj smjer, ali nema učenika. Niko ne želi da ga upiše. A vladajuće strukture u našoj zemlji ništa ne čine da pomognu da se zanat održi, da stimulišu mlade, zaključio je Ekmečić.
Emira Asotić