Izbori su prošli, sređuju se rezultati, jedni odlaze drugi dolaze. Među onima koji odlaze je i dosadašnja gradonačelnica Visokog. Komentar koji slijedi nije političke naravi nego iz domena kojim se profesionalno bavim kao univerzitetski profesor arheologije i stare historije. Dotična je bila gradonačelnica grada koji u historiji BiH ima provorazredni značaj za njenu državnost. Tamo su Muhašinovići, lokalitet na kojem su nađeni spomenici iz vremena slavnog Kulina bana. Koju stotinu metara dalje je Moštre u kojem je bio dvor prvih bosanskih banova, potom kraljeva. Tu je bio i dvor djeda bosanskog ,“pape” bosanskih bogumila itd.
S druge strane rijeke Bosne, u nedalekim Arnautovićima, nalazila se najvažnija državna institucija srednjovjekovne Bosne. Tu se održavao državni sabor, a to je ono što je danas parlament BiH, i više od toga. Na njemu su, u prisustvu velmoža iz čitave onovremene Bosne, rješavana pitanja Kraljevstva Bosne: biranje novog kralja, ako nije vladao kako treba sabor ga je skidao. Na njemu se raspravljalo o ratu i miru, izdavana naređenja da vojska krene u odbranu zemlje protiv onih koji su napali Bosnu. Tu se raspravljalo i donosile odluke o kažnjavanu u slučajevima ako bi neki od velmoža radio protiv interesa zemlje itd.
U Arnautovićima nedaleko Visokog otkrivena je i grobnica prvih bosanskih banova i prvih kraljeva, među kojima i grob kralja Tvrtka. Ovo pišem upravo zbog te grobnice. Od vremena kada je otkrivena 1909. g. predstavljala je najvrjednije arheološko otkriće. Zbog toga su državne vlasti i u prošlom režimu posvetile najveću pažnju ovom lokalitetu. Potrošena su ogromna sredstva na istraživanja. Zbog važnosti taj lokalitet je proglašen spomenikom nulte kategorije, to jest spomenikom nacionalne kulture.
To mjesto su svakodnevno posjećivale škole, studenti, građani, državne delegacije i dr.
Ali, usprkos svega toga i značaja za državnost, taj lokalitet je devastiran upravo u vrijeme mandata odlazeće gradonačelnice Visokog. Ne osvrčući se na to što se radi o nacionalnom spomeniku i najvažnijem spomeniku bosanske državnosti, i što je projektom zabranjena svaka gradnja u širem sektotu, izgrađena je i asvaltirana cesta koji metar od grobnice kralja Tvrtka. Tokom radova bageri su razorili grobove koji su se nalazili oko kraljeve grobnice, a u njima su sahranjivane prve onovremene ličnosti Bosanskog kraljevstva.
Posjećivao sam lokalitet tokom gradnje i vidio kosti koje je bager iskopao.
U projektu zaštite ovog lokaliteta stoji da se postojeći lokalni put, koji je svojevremeno trasiran preko nalazišta, izmjesti kako bi se lokalitet zaštitio i ogradio. Umjesto toga, napravljen je još jedan s druge strane grobnice, odnosno mauzoleja, i tako je lokalitet definitivno devastiran. Nevjerojatno je da nijedna državna institucija, počev od Federalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, a posebno Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, nije reagirala na devastaciju ovog spomeničkog bisera, a morali su po službenoj dužnosti jer su znali, ili su morali znati, šta se u Visokom radi jer su stalno mediji, to jest tv kuće, portali, radio i dr, o tome stalno izvještavali. Nisu ni prstom mrdnuli. Šutili su i Visočani, kao da ne znaju kakvu spomeničku vrijednost imaju koja pred njihovim očima nestaje.
Nadati se da će novo rukovodstvo općine shvatiti značaj spomeničkog blaga koji se nalazi u i oko Visokog, i da će poduzeti potrebne mjere da se to zaštiti, za razliku od prethodne garniture kojoj je to bila zadnja rupa na svirali.
Prof. dr. Enver Imamović