I dok jesensko lišće mijenja svoje žarke boje i polako pada sa grana, dan je skratio svoj vijek jer noći postaju dulje, i hladno vrijeme polako dolazi u naše domove, a vas pri tome hvata melankolija, bezvoljnost, umor i iscrpljenost, pad energije, neprestana glad pogotovo ona za slatkim ili pak nesanica….zapitajte ste da niste možda pod utjecajem „jesenskog bluesa“?
Jesenski blues ili kako ga još nazivaju sindrom SPR – sezonskog poremećaja raspoloženja pogotovo nastaje kod prelaska na zimsko računanje vremena, kada se dan skraćuje, a mrak puno ranije pada.
Čak 20% osoba, većinom žena, pati od tog poremećaja raspoloženja. No, rapsodija ovog godišnjeg razdoblja, kojoj su se divili mnogi pjesnici i umjetnici, može uzrokovati i promjene u našem organizmu temeljene na čistim znanstvenim činjenicama.
Vanjski utjecaji jesenskog vremena i te kako mogu utjecati na naš endokrini, živčani i probavni sustav, te na mentalnu i fizičku stabilnost. Smanjeno izlaganje dnevnom sunčevom svijetlu utječe na pinelanu žlijezdu koja, kao jedina žlijezda energiju dobiva preko očiju tj. preko svjetla, samim time smanjeno luči hormon serotonin, poznat i kao hormon sreće, te se automatski smanjeno luči i hormon melatonin, koji je zaslužan za (dobar) san.
Serotonin se izlučuje tijekom dana i regulira osjećaj gladi, tjelesnu temperaturu, rad fine mišićne kontrakcije, apetit i raspoloženje, te se pretvara u melatonin kada padne noć, koji je pak odgovoran za našu vitalnost, mladolikost i uravnoteženu naviku spavanja. Nesanice i loše spavanje mogu utjecati i na rast tjelesne težine, jer nedostatak sna uzrokuje povećanu proizvodnju hormona grelina koji povećava osjećaj gladi.
Nedostatno izlaganje sunčevoj svjetlosti uzrokuje i manjak vitamina D koje je povezano s nastankom osteoporoze i slabih kostiju i zubiju, raznih srčanih oboljenja, depresije te brojnih drugih psihofizičkih tegoba, a kako je i važan čimbenik u imunološkom sustavu čovjeka, endokrinolozi su ustvrdili da bez ovog vitamina, T-ćelije koje su jako bitne u borbi protiv infekcija, se neće aktivirati.
Pozitivan stav
„Osmijeh zlata vrijedi“ kaže stara narodna poslovica. Stoga, imajte na umu da pozitivno razmišljanje i pozitivan stav itekako mogu utjecati na fizičko stanje organizma, prema rezultatima velikog broja istraživanja, koja govore da postoje jasne poveznice između negativnih misli i fizičkih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih tjelesnih funkcija.
Poznato je kako pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući kemijske promjene koje dovode do smanjenja razine hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotan učinak. Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do jačanja imunološkog sustava i povećane sposobnosti borbe organizma sa slobodnim radikalima koji mogu uzrokovati oštećenja stanica i tkiva.
Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima.
No ne zaboravite, kako bi vratili osmijeh i energiju u svoj život i doskočili posljedicama „Jesenskog bluesa“ svakako se napunite izvorima energije kao što je kvalitetan san, zrak (disanje), voda, sunce, hrana i meditacija.
6 izvora energije
1.) San
Nakon ljeta svi kreću s novim radnim tempom, natrpavajući se obavezama, aktivnostima, novim radnim zadacima pri tome se nesvjesno i polako izlažući psihičkoj napetosti, stresu, preopterećenosti organizma i umoru što sve utječe na kvalitetan san. Pa tako izloženost stresnim situacijama, u tijelu aktivira izlučivanje dvaju hormona stresa – adrenalina i kortizola, koji ubrzavaju otkucaje srca i disanje, potiču povećan dotok krvi u mišiće, podižu razinu šećera u krvi i tako stimuliraju čitavo tijelo u stanje napetosti te posljedično uzrokuju i loše spavanje.
Također, zbog promjena u dnevnom ritmu prilikom prelaska na zimsko računanje vremena, svakako izbjegavajte i jutarnje izležavanje u krevetu ili spavanje tijekom dana, koji mogu dodatno poremetiti ritam spavanja. A kako se sklonost nesanici povećava i prilikom nedostatne proizvodnje melatonina, vrlo je bitno dostatno izlaganje dnevnoj sunčevoj svjetlosti.
Evo nekih jednostavnih trikova za dobar san…izbjegavajte konzumiranje alkohola, kave i cigareta prije spavanja, jer kava može utjecati na san čak i 10-12 sati nakon konzumiranja. Navečer pojedite samo voćku ili juhu (ne teški obrok) i jedite najmanje 3 sata prije odlaska na spavanje. Poznato je da ukoliko prije spavanja pojedete jednu jabuku, imat ćete miran i ugodan san. I čaša toplog mlijeka s malo meda (i cimeta po želji) će svakako pomoći!
Izbjegavanjem gledanja televizije barem pola sata prije spavanja, smirit ćete um, a za bolju atmosferu i smirujući ugođaj spavaće sobe pustite neku laganu muziku i provjetrite prostoriju kako bi ušao svježi zrak i pomogao boljem snu.
2.) Zrak
Zbog užurbanog vremena većina ljudi diše plitko, te si na taj način uskraćuju neophodan kisik, čiji manjak u mozgu izaziva lošu koncentraciju, slabo pamćenje, depresiju, strahove… Većina nas uobičajeno koristi samo 30 – 40 % kapaciteta pluća, što je nedovoljno! Samo naš mozak treba tri puta više kisika od ostalih organa i ako ga ne dobije u dovoljnoj količini, ono ga uzima iz drugih organa. Posljedice su umor, bezvoljnost i često sklonost obolijevanju. Naš mozak je zapravo gladan, a kisik je gorivo!
Za početak, dobro je nekoliko puta duboko udahnuti. Dok sjedite na poslu ili u svom omiljenom naslonjaču, otvorite prozor da uđe svježi zrak, i polagano i duboko udahnite tako da se trbuh polako izboči prema van, dok se pri izdahu vraća prema kralježnici. Dišite tako duboko cijelim trbuhom, srednjim dijelom prsnog koša i zatim gornjim dijelom. Vježba se izvodi opušteno i bez naprezanja. Čak prilikom njenog izvođenja možete zamišljati (i osjećati) da kod udaha unosite pozitivnu energiju, a kod izdaha izbacujete negativnu energiju.
Ovakvo disanje blago masira unutarnje organe, potiče probavu, regulira rad bubrega, opušta nas i snižava krvni tlak. Udisanjem što veće količine zraka tijekom nekoliko minuta izvođenja ove vježbe, tijelo opskrbljujemo većom količinom dragocjenog kisika, a time i većom količinom energije.
3.) Voda
Stručnjaci su otkrili da jedan od prvih znakova dehidracije nije žeđ, nego umor. Stoga pobijedite umor najzdravijim saveznikom – običnom vodom.
Voda sačinjava 72% čovjekovog tijela. Ona pomaže u transportu hranjivih tvari, čišćenju tijela i ispravnom funkcioniranju organa. Vrlo je bitno unositi dovoljnu količinu vode kako bi se ove funkcije mogle ispravno odvijati. Kako je mozak okružen tekućinom, ako je ta tekućina zagađena, odnosno ako je puna otpadnih tvari, ona uništava neurone u mozgu i mozak propada.
Barem 20 % potrebe za vodom može se zadovoljiti putem hrane, dok je ostatak potrebno podmiriti unosom tekućine. Danas se općenito smatra kako je odrasloj osobi potrebno oko 2 do 2,5 l tekućine dnevno tj. 10 čaša. I zapamtite da je vodu u organizam potrebno unositi odvojeno od hrane, pa stoga pričekajte s čašom omiljenog napitka netom poslije (obilnog) obroka jer tekućina gasi probavnu vatru i automatski je vašem organizmu potrebnu dulje vremena da probavi hranu
4.) Sunce
Iako u vrijeme hladnijeg zimskog razdoblja godine, sunčanih dana ima manje, ono je uvijek tu, ili skriveno iza oblaka. Dovoljno je da se barem 15-30 minuta dnevno izložite sunčevoj svjetlosti, kako biste svoj organizam napunili sunčevom energijom, te ga doveli u ravnotežu. Također, što je put čovjeka svjetlija, ova je aktivacija brža, budući da melanin, kožni pigment, upija ultraljubičaste zrake i sprječava njihovo prodiranje dublje u tkivo.
Osim preko kože, naš organizam sunčeve zrake prima i putem očiju. Ovo je također bitan put primanja zračenja, kojeg su poznavale mnoge drevne kulture. Pa tako i postoji vježba“Kozmičkog punjenja“ drevna tehnika solarnog disanja i gledanja u sunce, koja omogućava da se napunimo sunčevom i kozmičkom energijom i ostvarimo povećanje energije u tijelu i umu.
A kako je sunce glavni izvor vitamina D, prehranom možete nadomjestiti njegov manjak, pa tako uzimati namirnice kao što je riblje ulje, jaja, riba, mlijeko.
5.) Hrana
Prehranu trebate uvijek prilagoditi sezonskim i vremenskim uvjetima. Prema staroj indijskoj disciplini Ajurvedi dobro je u hladnije dane uzimati hranu koja zagrijava tijelo i obrnuto.
Zato neka vaša prehrana uvijek prati promjene u prirodi i služi kao kvalitetan temelj uspješne prilagodbe tijela i psihe.
Češnjak, čili papričice, sjemenke gorušice i crni papar pojačavaju probavnu vatru i zagrijavaju tijelo, crvena leća, med, svi mliječni proizvodi također griju tijelo, kukuruz i kesteni su sezonska hrana koja je dobar izvor energije, mahunarke, cjelovite žitarice, krumpir, musli su namirnice bogate magnezijem, dok će razvoju mentalnih sposobnosti doprinjeti unos mladoga graha i općenito svih vrsta sjemenki koje poboljšavaju i mentalne i reproduktivne funkcije kao što su suncokretove i lanene sjemenke i sjemenke bundeve, te orašasti plodovi kao što je lješnjak i orah, a osim nezaobilazne pšenice i njezinih proizvoda zimu bi svakako trebalo obogatiti hranjivim žitaricama kao što su proso, zob i heljda.
„Smrdljiva ruža“ tj. češnjak, kako su ga u Grčkoj još nazivali, je jedan od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu. Danas je dokazano da češnjak sadrži 200-tinjak aktivnih tvari – bogat je eteričnim uljima koja sadrže sumpor, vitaminima (A, B1, B2 i C), mineralima (kalijem, željezom, jodom, kalcijem, selenom i fosforom), sadrži aminokiseline, enzime, polioze poput inzulina, adenozina i alicina. Ima izuzetno jaka antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva. Snažan je antioksidans, djeluje protuupalno i odlično djeluje na imunitet. Ujedno je i odlična namirnica za hladne zimske dane, pogotovo u vrijeme kada vladaju gripe i prehlade. Svakodnevno pojedite 2-3 režnja češnjaka. To će ojačati vaš imunitet, te će smanjiti mogućnost zaraze.
Vitamin C odlično je sredstvo u borbi protiv umora, kao antioksidans ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava, a ima ga u svom sezonskom voću: kiviju, mandarini, naranači, naru, te povrću: buči i paprikama. Paprike sadrže čak četiri puta više vitamina C nego naranča.
Uzimanje minerala kao što je magnezij povoljno djeluje na naš živčani sustav i smanjuje stres, opušta mišiće, kontrolira krvni tlak i dobar san. Ima ga u zelenom lisnatom povrću (špinat, blitva, zelena salata, kelj, zelje), sjemenkama bundeve i bananama.
I ne zaboravite, ugljikohidrati su izvrsni za podizanje energije, ali svakako izbjegavajte bijelo brašno, bijeli šećer, gazirane sokove koji „lupaju o prazno“ i daju trenutno energiju nakon koje ubrzo slijedi nagli pad, pa radije uzimajte one ugljikohidrate koji se sporije razgrađuju kao što je npr. integralni kruh, cjelovite žitarice, grah i slično.
6.) Meditacija
Meditacija kao tehnika ponavljanja mantre je bila znana u mnogim kulturama svijeta od Indije, Kine, Japana, Egipta, Grčke i Rima, a pomaže smanjenju nagomilanog stresa, punjenju naših unutarnjih baterija, razvija intuiciju, poboljšava zdravlje i kvalitetu života.
Znanstveno je dokazano da se stanje uma može reflektirati i na tijelu. Za vrijeme sna, kada um ulazi u finije stanje svijesti, usporava se rad srca, potrošnja kisika opada za 8%, regeneriraju se tkiva.
Za vrijeme meditacije dolazi do potpune sinkronizacije moždanih valova, usporavanja stope metabolizma, pa tako i potrošnja kisika opada za 16% što znači duplo veći počinak nego za vrijeme najdubljeg sna, dolazi do smanjenja rada srca, snižavanja krvnog tlaka, harmonizacije simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava, smanjenja proizvodnje mliječne kiseline i drugo. Postiže se harmonija tijela, duha i emocija te se tako razvija osobnost, sreća i zdravlje.
Pokazalo se također da kad osoba meditira, odašilje neku vrstu energetskog polja mira, sreće, tolerancije i sklada te da se taj energetski val širi na umove ljudi koji se nalaze u okolini.
Autor teksta: Petra Šafranko