Gradnja Sokolskog doma
Ideja da se u Visokom izgradi Sokolski dom potekla je na sjednici “Sokolskog društva” 29. jula 1930.godine. Riješeno je da se sazove šira konferencija uglednih građana i predstavnika svih društava.
Važan je datum 24.juli 1932.godine. Tog dana obavljeno je svečano polaganje Kamena temeljca gradnje Doma.
Gradilište i ljetno vježbalište obuhvata 900 metara kvadratnih, sazidane površine iznose 560 metara kvadratnih. Dimenzije vježbaonice 21 x 11 m, pozornice 6 x 12 x 7m. U Domu su se nalazile kancelarije, čitaonica za članove, za namještaj, soba za muziku, za sjednice, kupatilo, soba Lovačkog društva, odjeljenje za bife. Dom je koštao 580.000 dinara.
U Sokolskom domu za građanstvo su održavana razna kulturno-prosvjetna, društvena i humanitarna predavanja, zatim tečajevi, na popularan način. Najčešće, predavanja su bila masovno posjećena. Tako, na primjer, na tri predavanja o zdravstvu, Hajrudina dr. Džananovića, bilo je više od 250 slušalaca.
Zanimljivo je spomenuti da se “Sokolsko društvo”, kao i sva društva u Visokom, izdržavalo od članarina i ulaznica, a članovi uprave radili su besplatno. Besplatno su radli članovi u svim društvima u Visokom.
Zgrada Sokolskog doma, nakon oslobođenja nazvana “Partizan”, i poslije oslobođenja 1945.godine, niz godina imala je istu namjenu i funkciju kao i prethodnih godina. Međutim, posljednjih godina, kada su izgrađeni novi sportski objekti i kad se sve više “čisti” amaterizam u Visokom, zgrada “Partizana” dobija manji značaj. Ipak, mlade generacije nastavit će sportske tradicije prethodnih generacija, jer mladost i sport su neodvojivi i neuništivi.
Izvor: 80 godina fizičke kulture i sporta u Visokom, 1909 – 1989., Gradnja Sokolskog doma, Idriz Džajić