Na šest kontinenata, stotine organizacija članica Svjetske federacije za srce (WHF), škole, univerziteti, sportski klubovi, 29. septembra zajedno obilježavaju Svjetski dan srca. Kampanja Svjetskog dana srca od 2024. do 2026. s porukom “Koristi srce za akciju” usmjerena je na potporu pojedincima u brizi za svoje srce, osnažujući ih da potaknu lidere svih zemalja u izgradnji globalne platforme za djelovanje na kardiovaskularnom zdravlju, smanjenju opterećenja kardiovaskularnim bolestima te motiviranju svake zemlje da razvije odgovarajući nacionalni akcioni plan.
Kardiovaskularne bolesti (CVD-Cardiovascular diseases) ili oboljenja srca i krvnih žila obuhvataju koronarnu bolest srca, cerebrovaskularnu bolest, perifernu arterijsku bolest, reumatsku bolest srca, kongenitalnu srčanu bolest te duboku vensku trombozu i plućnu emboliju.
Nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i prekomjerna uporaba alkohola najvažniji su rizikofaktori za nastanak CVD-a, dok se među okolišnim faktorima izdvaja onečišćenje zraka. Učinci rizikofaktora koji proizilaze iz nabrojanih nepravilnih životnih navika mogu se manifestirati kao povišen krvni tlak, povišena glukoza u krvi, povišeni lipidi u krvi te prekomjerna tjelesna težina i pretilost. Ovi “faktori srednjeg rizika” ukazuju na povećan rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija. Veću vjerojatnoću od CVD-a imaju oboljeli od nekih autoimunih bolesti, kronične bolesti bubrega te žene oboljele od gestacijskog dijabetesa ili preeklampsije.
Pokazalo se da prestanak pušenja, smanjenje količine soli u prehrani, pravilna ishrana, redovita tjelesna aktivnost i izbjegavanje uporabe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zdravstvene politike koje stvaraju povoljno okruženje za dostupnost i pristupačnost zdravih izbora, kao i poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje zagađenja, od suštinskog su značaja za motiviranje ljudi da usvoje i održavaju zdravo ponašanje. Druge determinante kardiovaskularnih bolesti uključuju siromaštvo, stres i nasljedne faktore. Osim toga, liječenje hipertenzije, dijabetesa i povišenih lipida u krvi potrebno je za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprječavanje srčanog i moždanog udara.
Koji su uobičajeni simptomi CVD-a?
Često nema simptoma osnovne bolesti krvnih sudova, već srčani ili moždani udar mogu biti prvi znak.
Najčešći simptomi srčanog udara uključuju bol ili nelagodu u sredogruđu i/ili bol ili nelagodu u lijevoj ruci ili leđima. Osim toga, osoba može imati otežano disanje ili kratak dah, mučninu ili povraćanje, ošamućenost ili nesvjesticu, hladan znoj i bljedilo. Žene imaju veću vjerojatnoću da će imati nedostatak zraka, mučninu, povraćanje i bolove u leđima ili vilici nego muškarci.
Najčešći simptom moždanog udara je iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela. Ostali simptomi su iznenadna pojava utrnulosti lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela, zbunjenost, poteškoće u govoru ili razumijevanju govora, poteškoće s gledanjem na jedno ili oba oka, poteškoće pri hodanju, vrtoglavica i/ili gubitak ravnoteže ili koordinacije, jaka glavobolja bez poznatog uzroka i/ili nesvjestica.
Osobe koje osjete ove simptome odmah trebaju potražiti liječničku pomoć.
Periferna arterijska bolest ima raznolike manifestacije kao što su bol u nogama pri hodu, grčevi u rukama ili nogama, često u potkoljenici, bol u mišićima ruku ili nogu koja počinje s vježbanjem i nestaje s odmorom, bolni grčevi u jednom ili oba kuka, bedrima ili listovima nakon hodanja ili penjanja stepenicama ili drugih aktivnosti, hladnoća u potkoljenici ili stopalu, posebice u usporedbi s drugom stranom, kao i drugi simptomi na donjim ektremitetima: utrnulost ili slabost , odsustvo pulsa ili slab puls, sjajna koža, promjena boje kože, sporiji rast noktiju itd.
Tretman CVD-a
Tretman CVD-a podrazumijeva:
– promjenu načina života- promjenu prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti, prestanak konzumacije duhanskih proizvoda
– primjenu medikamentozne terapije
– procedure kao što su ugradnja stentova u arterijama srca ili nogu, minimalno invazivne operacije srca, operacije na otvorenom srcu, ablacije ili kardioverziju
– program rehabilitacije.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Neke vrste kardiovaskularnih bolesti, kao što su kongenitalne bolesti srca, ne mogu se spriječiti. Međutim, promjene načina života mogu smanjiti rizik od mnogih vrsta kardiovaskularnih bolesti.
Ukidanje nezdravih navika spriječilo bi najmanje 80% kardiovaskularnih bolesti i 40% raka, što podrazumijeva nepušenje, uravnoteženu prehranu, tjelesnu aktivnost, umjerenu konzumaciju alkohola i kontrolu tjelesne težine.
Uporaba duhanskih proizvoda
Štetni efekti su proporcionalni dužini pušenja i dnevnoj količini popušenih cigareta. U prosjeku pušači umiru 3 godine ranije u odnosu na nepušače, a ukoliko osoba ima izražene i druge faktore rizika, smrtni ishod nastupa za 10 do 15 godina ranije. Rizik za kardiovaskularna oboljenja je naročito visok ako konzumacija cigareta započne prije 15. godina starosti.
Preporuke su izbjegavanje izlaganja duhanu u bilo kom obliku, uključujući elektronske cigarete i pasivno pušenje.
Preporuke za pravilnu prehranu
– Ograničite unos energije na količinu potrebnu za održavanje (ili postizanje) zdrave težine- indeks tjelesne mase (BMI) treba biti od 20-25.
– Zdrava prehrana sadrži nizak udio zasićenih masti s fokusom na proizvode od cjelovitih žitarica, povrće, voće i ribu. Zasićene masti trebale bi činiti manje od 10% ukupnog energetskog unosa. Zamijenite zasićene masti (vrhnje, sir, maslac, drugi punomasni mliječni proizvodi i masno meso) polinezasićenim mastima (orasi, sjemenke suncokreta, sjemenke lana ili laneno ulje, riba-losos, skuša, bijela tuna i pastrmka). Izbjegavajte unos trans masti u prerađenoj hrani (mogu se naći u brzoj hrani, grickalicama, čipsu, keksima…). Pravilnim unosom masti i pravilnom prehranom općenito, prevenira se i ateroskleroza koja uzrokuje većinu srčanih i moždanih udara. Na faktore njenog nastanka kao što su starost, spol, pozitivna obiteljska anamneza i etnička pripadnost ne može se utjecati, za razliku od onih kojima možemo upravljati- pušenje, dijabetes, visok holesterol, tjelesna težina i razina tjelesne aktivnosti.
– Konzumirajte manje od 5g soli dnevno.
– Konzumirajte 30-45g vlakana dnevno, po mogućnosti porijeklom iz cjelovitih žitarica.
– Konzumirajte najmanje 200g voća dnevno (2-3 porcije) i najmanje 200g povrća dnevno (2-3 porcije).
– Ribu konzumirajte 1-2 puta tjedno, od kojih jedan treba biti masna riba.
– Konzumirajte 30g neslanih orašastih plodova dnevno.
– Izbjegavajte konzumaciju zaslađenih i alkoholnih pića.
– Dodaci prehrani obično nisu potrebni ako se hranite uravnoteženo.
Preporuke za tjelesnu aktivnost
Redovita tjelesna aktivnost je glavno uporište prevencije, a njezini efekti su i poboljšanje kondicije i mentalnog zdravlja. Preporuke za tjelesnu aktivnost su:
– Odaberite aktivnost u kojoj uživate kao što je hodanje, vožnja bicikla, plivanje, boravak u fitnes centru…
– Kako biste povećali motivaciju i lakše se pridržavali, vježbajte s obitelji i prijateljima.
– Bavite se umjerenom aerobnom tjelesnom aktivnosti najmanje 150 minuta tjedno (po 30 minuta, 5 dana u tjednu) ili snažnom aerobnom tjelesnom aktivnosti (po 15 minuta, 5 dana u tjednu) ili ih kombinirajte.
– Za dodatnu korist, postepeno povećavajte svoju aerobnu aktivnost umjerenog intenziteta na 300 minuta sedmično ili 150 minuta sedmično aerobne aktivnosti snažnog intenziteta, odnosno njihovu ekvivalentnu kombinaciju.
– Općenito, ako ste bili zdravi i bez većih bolesti, možete početi vježbati bez ikakve formalne kliničke procjene. Ako niste sigurni, potražite savjet svog obiteljskog liječnika.
– Ako ste neaktivni, trebali biste započeti s laganom tjelesnom aktivnošću i postupno je povećavati.
– Neaktivne osobe sa faktorima kardiovaskularnog rizika koje se žele baviti intenzivnom tjelovježbom ili sportom trebale bi najprije proći klinički pregled, uključujući test tjelesnog opterećenja.