Reditelj dokumentaraca Bosanski vitez, u čijem je centru Sead Delić, čovjek u potrazi za svojim identitetom i svojom domovinom, za Al Jazeeru govorio je o snimanju ovog filma.
Visočanin Tarik Hodžić reditelj je filma Bosanski vitez koji se trenutačno nalazi u produkciji. Riječ je o dokumentarcu u čijem je centru Sead Delić, čovjek u potrazi za svojim identitetom i svojom domovinom. U razgovoru za Al Jazeeru, Hodžić govori o snimanju u doba pandemije, o svom rediteljskom izražaju…
Ko je uopšte Sead Delić, bosanski vitez iz naslova?
– Sead Delić je glavni akter ovoga filma. On je prije svega jedan istinski patriota i čovjek koji kreće u potragu za svojim identitetom. On jeste i “Bosanski vitez“, ali ću na to dodati da viteza ne čini samo sjajan oklop i mač, nego njegova djela i prave odluke koje donosi u kritičnim trenucima.
Odakle je potekla ideja za snimanje ovakvog, sudeći prema najavnom traileru, zaista kolosalnog dokumentarca?
– Ideja za film konkretno se rodila sredinom 2018. kada sam sa Seadom obilazio kulu u Srebreniku. U jednom trenutku prošla mi je kroz glavu misao da bi se mogao uraditi film. Par sati smo u vožnji do Sarajeva razgovarali o tome. Film Bosanski vitez je već dobio prve konture. Nedugo nakon toga ideju sam podijelio sa producentom Adnanom Ćuharom. Adnanu se svidjela ideja za film i još tokom tog našeg prvog razgovora sve je krenulo u pravom smjeru i Bosanski vitez je krenuo u pretprodukcijsku fazu.
Priča Seada Delića već je prikazana u filmu U potrazi za domom Harija Šečića. Vaša priča o Deliću je i priča o srednjovjekovnoj Bosni. Koliko se dva projekta razlikuju?
– Seada sam upoznao 2016. na SFF-u neposredno nakon projekcije Scream for me Sarajevo, ali na neki način već sam ga „poznavao“ preko Harija i njegovog rada na filmu U potrazi za domom. Družili smo se par godina i kada se rodila ideja za film već tada mi je bilo jasno da je ovo potpuno druga priča. Hari se u svom filmu bavio njegovim životom u Americi i njegovoj dilemi da li treba ostati tamo ili se vratiti u Bosnu. U ovom filmu ja se u svakom slučaju bavim Seadovim životom, ali na jedan drugi način. Fokus mog interesovanja je potraga za izgubljenim identitetom u kojoj Sead na tom putu otkriva „zaboravljeno“ blago historije Bosne.
Da li ste imali ‘zacrtan’ scenarij, temeljito ispisan ili se priča jednostavno širila?
– Ovdje moram napomenuti da je rad na ovom filmu svojevrsni proces za cjelokupnu ekipu. Znamo gdje želimo doći, ali smo dovoljno otvoreni i tokom cijelog procesa ujedno i istražujemo, osluškujemo. Rad na filmu smo započeli sa treatmentom i do danas priča je samo rasla, a samim tim i cjelokupni projekat. Teaser koji smo objavili pokazuje neke segmente filma ili samo neke sagovornike koji su nam se priključili na tom putu.
Kada ste počeli snimanje i koliko je još ostalo materijala da se snimi, te kako je projekat ‘preživio’ prošlu pandemijsku i preživljava ovu istu godinu? Da li se može govoriti o nekom datumu premijere?
– Upravo sam pogledao folder sa materijalom i našao da je prvi dan snimanja bio 23. januar 2019. Od tog dana do danas imali smo nekih 60 snimajućih dana, a zapravo mislim da smo na pola puta. Ostalo je još jako puno posla. Ukoliko nam uslovi ove godine dozvole glavni posao je organizovati snimanja u Americi, Austriji, Turskoj, Italiji, Engleskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
Pandemija nas nije zaustavila, ali nas je definitivno usporila. Snimali smo pretežno po Bosni na historijskim lokacijama, a od inostranstva jedino smo uspjeli sve organizovati u Dubrovniku. Ako ove godine uspijemo zatvoriti finansijsku konstrukciju i pandemija dozvoli da uspijemo snimiti sve što smo planirali poprilično sam siguran da će se premijera desiti 2022.
Koliko i kako su nadležne institucije podržale projekat?
– Iza ovog projekta trenutno stoji producentska kuća PRIME TIME, u koprodukciji sa Udruženjem Concept Media i partnerom FTV-om. Film je prije svega dobio podršku Fondacije za kinematografiju BiH, a potom u saradnji sa našim koproducentom Kinematograf iz Hrvatske podržan je i od strane HAVC-a (Hrvatski audio vizualni centar). Potom tu imamo i podšku Udruženja „La terra nostra“, te firmi Herceg d.o.o. i Profine BH d.o.o. Ovaj spisak definitivno nije konačan jer upravo u ovom trenutku sa više adresa očekujemo konkretnu podršku. Producent filma Adnan Ćuhara konkretizuje te dogovore i saradnju. Čini mi se da je objavljeni teaser zainteresovao javnost za ovu vrstu projekta, a samim tim mislim da će i olakšati njegovu realizaciju do kraja.
U Vašem rediteljskom rukopisu osjeti se ‘holivudski dodir’ – kadrovi poput onih iz Gospodara prstenova – u ovom, a tako je bilo i u prvom dokumentarcu Liga izuzetnih džentlmena, te do određene mjere i nagrađivanom Scream for me Sarajevo. Da li je to za sada jedini način da se snimajući igrane kadrove za dokumentarac približite formi igranog filma?
– Ovo je odlično pitanje. Nisam siguran da li ću dobro odgovoriti. Uvijek sam volio historijske i fantasy filmove. To su mi uz SF omiljeni žanrovi. Sa velikim nestrpljenjem pratim i iščekujem takve filmove ili serije. Jednostavno sam „nagledan“ takvih ostvarenja. Spomenuli ste Lord of the Rings trilogiju. Definitivno jednu od najdražih koju sam nekoliko puta pregledavao u proširenim izdanjima bez pauze (trajanje nekih 12 sati). Mogu tome dodati da sam fan serija Game of Thrones, Vikings, Rim, Last Kingdom, Outlander… ili da sam kolekcionar specijalnih izdanja Bravehearta, Gladiatora, Kingdom of Heaven, Highlandera… Sve ovo su filmovi ili serije u kojima beskrajno uživam i definitivno su ostavili neki trag na meni.
I kad na sve to dodate rad na filmu Bosanski vitez u kojem sam ujedno i dron operator, gdje obilazimo prekrasne lokacije jedne od najljepših zemalja na svijetu, mislim da je sasvim logičan slijed da će kadrovi podsjećati na Gospodara prstenova. Ovdje moram zastati i ponovo naglasiti da je ovo dokumentarni film, ali da mi specifičnost ove priče omogućava da kombinujem dva pristupa snimanja: dokumentarni i igrani. Nisam siguran da li je ovo trenutno jedini način da se preko dokumentarca približim formi igranog filma, ali sam sretan da mi ova priča to dozvoljava. Rad na ovom filmu prestaje biti posao.
Ovo je čisti užitak u kojem svakog dana shvatam u kako divnoj zemlji živimo, ili kakvoj bi tek mogli živjeti da smo samo malo pametniji.
Da li možemo očekivati u skoroj budućnosti i neki igrani film od Tarika Hodžića?
– Ja se iskreno nadam da hoćete. Raditi filmove u BiH popriličan je izazov. Svjedoci ste koliko zapravo naša kinematografija ima problema i ako još tome dodam da bih želio da se bavim nekom historijskom epohom ili nekom historijskom ličnosti, mislim da su šanse još manje da se to i desi. Sa druge strane ova zemlja je imala takve nevjerovatne događaje i ličnosti da mislim da je krajnje vrijeme da se počnemo baviti i tim temama. Kapetan Gradaščević, Tvrtko I Kotromanić ili Baton Desidijatski su bile takve ličnosti, da čini mi se, nije potrebno dodavati bilo kakvu fikciju da bi njihove priče bile istinski historijski spektakl. S tim u vezi Bosanski vitez ima i tu jednu specifičnu misiju da zainteresuje ljude u Bosni za historiju i da to eventualno otvori vrata u pravcu igrane forme. Optimista sam po tom pitanju i iskreno se nadam da će se u dogledno vrijeme nešto dešavati i na tom planu.
Sead Vegara / AL JAZEERA