U prvim decenijama XX stoljeća Visoko, odnosno, srez Visočki pripadao je Kraljevskoj banskoj upravi Drinske banovine. Uprava tadašnjeg grada Visoko slala je redovne obrasce upravi Drinske banovine koji su sadržavali statistističke podatke stanovništva, imena gradskih vijećnika i gradonačelnika, prosvjetnih ustanova, količinu stoke, finansijska i poljoprivredna odjeljenja i sl. Jedan takav obrazac iz 1932. godine nalazi se u Zavičajnom muzeju i odnosi se na urbano područje Visokog, a ujedno predstavlja sliku tadašnjeg grada.
Urbano Visoko 1932. godine brojalo je 4.728 stanovnika sa 994 domaćinstava, a konfesionalna struktura bila je slijedeća: Muslimana 3352, Pravoslavnih 736, Katolika 531, Jevreja 98 i Ostalih 11.
Sastav Gradskog vijeća bio je slijedeći: Safvet beg Zečević – načelnik, Boško Gošić – donačelnik, a vijećnici su bili: Kunić Mehmed, dr. Zekić Marko, Saračević Salih, Vukojević Mirko, Oruč Esad, Skopljak Hašim, Burić Husejin, Kamarić Mehmed i Karavdić Ahmed.
Od ostalih podataka interesantno je naglasiti da je tada u gradu bilo devet džamija, jedna pravoslavna i jedna katolička crkva, jedna sinagoga, dvije narodne i jedna srednja škola, jedna ambulanta i jedna poljoprivredna zadruga.
(Arhiv Zavičajnog muzeja Visoko)
